Kako do sigurnog boravka na planinama?

Za nas iz zagađenih gradova svaki trenutak proveden na planini znači bar malo popraviti kvalitet življenja.

Osnova sigurnog planinarenja je NE IĆI SAM zbog mogućeg uganuća noge, ujeda zmije ili stršljena. Hamid Buljubašić sa sinom i kolegom Semedinom Spahijom, sunčan dan, 5.8. postavio je tešku i zahtjevnu stazu kretanja biciklima. Od Zenice, Babina, Bijelih voda i visoravni Kraljevine do Smetova i nazad u Zenicu. Staza je duga preko 40 km, i sve se odvijalo kako treba do Kraljevina. Na toj visoravni N/V 1100m šumski kamioni su stazu pretvorili u jaruge.

Trenutak nepažnje i dolazi do pada Sedmedina koji zbog udara u glavu gubi svijest. Kolega ga osvježava vodom i konstatuju da je došlo do povrede ključne kosti. Slijedi poziv prema stanici Hitne pomoći i njihov odgovor da ne poznaju taj teren. Ovdje se radi o slaboj kordinaciji, naime dežurni iz Hitne je trebao pozvati GSS Zenica koji bi na sebe preuzeli brigu oko povrijeđenog. Slijedi 8 km pješačenja do Doma izviđača na Smetovima, zatim ponovo poziv prema Hitnoj. Ne čekajući, kreću po mraku prema gradu gdje ih negdje na pola puta stižu kola Hitne pomoći. Sedmedinu je, kako piše u nalazu, konstatovana kontuzija i upućen je na dalje pretrage kod traumatologa. Da je formirana Uprava parka prirode Babina do grešaka ne bi došlo, jer na području kojim su se kretali biciklisti,  za sigurnost bi brinuli rendžeri, ali i članovi GSS-a. Kako je gradonačelnik  i sam planinar, od njega kao autor tog projekta, očekjujem formiranje radne grupe koja će definisat sve potrebe u vezi  Parka prirode Babina. (ekolog Akif Smajlović, prof.)