Stanovnici ovog dijela Evrope mahom su se smrzli zadnjih dana barem u nekom trenutku i bez obzira na to kakvo zagrijavanje imaju u svojim domovima ili radnim prostorima. Zimsko vrijeme na samom početku jeseni međutim ne mora značiti i da ćemo imati jako hladnu zimu, jer smo u godini prije koje je čitava decenija proglašena najtoplijom u povijesti. Prognoze meteorologa sve su tačnije, a ljudima je sve jasnije šta je razlog naglim promjenama vremena i klime.
Vrijeme, klima i vode ne poznaju vrijeme i ni granice, riječi su Almira Bijedića, direktora Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Komentirajući prošlu 2024.u u povijesti najtopliju godinu, otkako su 1850.godine započela sistematska mjerenja vremena generalni sekretar UN-a Antonio Guteras je rekao da nemamo vremena za gubljenje te da se moramo maknuti sa puta koji vodi u propast. Da se od klime zadnje vrijeme može svašta očekivati, pa i minusi nekoliko dana nakon što je završilo kalendarsko ljeto potvrđuje i podatak Federalnog hidrometeorološkog zavoda da je mjesec septembar prema njihovoj analizi prije samo dvije godine 2023. zajedno sa Livnom i još nekim gradovima u Zenici kvalificiran kao “ekstremno topao mjesec”. Zeničanima je saznajemo u anketi snimljenoj danas itekako jasno zašto je to tako. Njihovi odgovori na pitanje čime se može pripisati ova nagla promjena na samom početku jeseni i minusi na termometru odgovorili su da je razlog ljudski faktor koji je doveo do globalnog zatopljenja.
U prognozi “izgledi vremena od 30. septembra do 13.oktobra” meteorolozi FHMZ su tačno naznačili da ćemo imati prve dane oktobra poput zimskih, s padom temepratura mi snijegom na planinama. Prema istoj prognozi jesen kakvu priželjkujemo očekuje nas od narednog utorka 7. oktobra.
Svjedočimo klimatskoj krizi koja se u stvarnom vremenu odvija pred našim očima. Mi na mikro planu ne možemo puno toga očiniti kako bi spriječili klimatske promjene, ali se trebamo organizirati tako da smo po pitanju odjeće i ogrjeva, valjda uvijek spremni da će naglo zahladnjeti. I obrnuto. Treba se navikavati i prilagođavati na sve izraženije promjene vremena.
U našoj zemlji klima je kombinovana: kontinentalna i umjereno kontinenatalna, mediteranska i planinsko – kotlinska. Prema prognozama na svjetskom nivou u naredna dva desetljeća mogla bi biti ponajviše mediteranska, odnosno od suptropske do tropske. Ovih dana bi to mogla biti odlična vijest, ali treba znati da svaka velika klimatska promjena za posljedice ima negativne promjene na ekonomskom, poljoprivrednom i planu opskrbe hranom, vodom i energentima. Na sreću imamo dobre mehanizme praćenja i saradnje sa evropskim i svjetskim meteorološkim organizacijama u Federalnom hidrometeorološkom zavodu i sve više školovanog kadra u oblasti meteorologije.
