“Naslijeđe pod krovovima- graditeljska baština i alati za gradnju zeničkog kraja” naziv je izložbe otvorene sinoć u Muzeju grada Zenice. Ovo je jedan od programa kojim zenički muzej obilježava 60 godina postojanja. Autor izložbe je Vernes Menzilović, kustos za etnologiju i antropologiju u ovoj ustanovi.
Otvorenje izložbe privuklo je veći broj publike što ne treba da čudi. Razlog je što se ovoj temi muzeološki pristupa vrlo rijetko, tačnije nikako. Vernes Menzilović je prikupio bogatu fotografsku građu sa kućama iz zeničkih sela građenim u prošlom a neke i krajem pretprošlog vijeka. Fotoaparatom je sačuvao dokaz da postoje i kako su izgledale, kada ih jednom uništi vrijeme ili ljudska ruka. Graditeljska, kao dio materijalne kulturne baštine zeničkog kraja, kaže Menzilović, veoma je važna.
” Važna je kako u proučavanju lokalne tradicije, lokalne istorije i gradnje, podjednako i antropološki ,kako bismo shvatili i razumjeli život tadašnjeg čovjeka kao i funkcionisanje porodica, pogotovo višečlanih”.
Osim fotografija, publika može da vidi i dotakne originalne alate za gradnju. Neki od primjeraka su muzeju pokolonjeni ili su kupljeni, dok su neki ustupljeni za potrebe izložbe. Autor izložbe kaže kako mu je cilj da se na ovaj način očuva sjećanje i na dokumentovan način predstave stare bosanske kuće iz zeničkog kraja
” Ova tema, na žalost, u našoj historiji i etnologiji nikada nije istražena niti je bilo nekih terenskih istraživanja. Mogu reći da sam ja kao autor, pionir u ovom istraživanju i da sam prvi pristupio sa naučnog aspekta istraživanju ove teme”, kaže kustos Menzilović.
Izložba je nagovještaj pravog cilja Vernesa Menzilovića a to je izrada monografije, Graditeljska baština- seoska arhitektura Zenice i njene okoline.
” Tu ću pedstaviti ne samo stambene objekte za gradnju nego i pomoćne objekte koji su se koristili. Pri tome mislim na objekte za skladištenje hrane, pomoćni objekti kao što su mlinovi, vodenice, hambari, pušnice ili sušare za sušenje voća i slične objekte.”
Izrada ovakve monografije potrebna je i zbog toga što je starih kuća sve manje. Nagriza ih zub vremena ili ih vlasnici ruše. Fotografije i naučno potkrepljena studija o ovom segmentu naše materijalne baštine ostala bi tako trajnim svjedokom njihovog postojanja.
(D.Travar)
