Prema podacima Centra za ekologiju i prirodne resurse “Akademik Sulejman Redžić“ u augustu i septembru 2020. godine, kao i u mjesecu augustu ove godine, zabilježene su povećane koncentracije polena alergene biljke A.artemisiifolia L (Ambrozija) navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Podaci za septembar biće dostupni do kraja mjeseca, ali imajući u vidu prethodno godinu, te trenutno stanje na terenu postoji koncentracija ovog alergena u gradovima BiH.
Zbog toga se osjetljivim grupama građana savjetuje da izbjegavaju područja gdje se nalaze veće livadske površine koje nisu uređene, da redovno održavaju higijenu tijela i odjeće, dovoljno dugo se odmaraju i održavaju optimalnu tjelesnu težinu, kao i da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama iznad 1000 m nadmorske visine, jer tamo nema zagađenja niti cvjetanja ambrozije.
Boravak u šumskim ekosistemima, posebno tokom ljetnog i ranog jesenjeg perioda, veliki je doprinos zaštiti cjelokupnog zdravlja.
Osim toga, u mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije (kraj augusta, septembar), osobama koje pate od alergije preporučuje se da:
- smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05:00-10:00h);
- izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana;
- boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer;
- odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
- po mogućnosti svaku večer prije spavanja operu kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
- izbjegavaju pušenje cigareta i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama;
- izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije;
- godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena;
- izbjegavaju rad u bašti u vrijeme cvjetanja ambrozije i drugih alergenih biljaka.
- Kao korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, ambrozija nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Konkurentna je gajenim usjevima i uzima im hranljive sastojke iz zemlje. To je još jedan razlog zašto se treba boriti protiv nje.
Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:
- mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
- agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
- hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).
Uklanjanje ambrozije vrši se u junu i julu, odnosno prije početka njenog cvjetanja, kako bi se izbjegla senzibilizacija na njen visokoalergeni polen, koji ima najveće koncentracije upravo u vrijeme cvjetanja. Kada su u pitanju mehaničke mjere, preporučuje se iščupati biljku zajedno s korijenom, uz obavezno korištenje zaštitnih maski (koje pokrivaju usta i nos) i rukavica (zbog mogućnosti oštećenja kože i pojave kontaktnog dermatitisa). Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi, i to prije cvjetanja, koseći travu na 5 cm od zemlje i niže. Ako se ne kosi nisko, biljka izrasta ponovo u roku od 20 dana. Borba protiv ambrozije se vodi i sađenjem djeteline, koja je jača i izdržljivija biljka, i na “svojoj” teritoriji ne dozvoljava ambroziji da poraste.
Za velike površine obrasle ambrozijom provode se hemijske i agrotehničke mjere od strane osoba koje su edukovane za tu vrstu poslova.
Podsjećamo da svi vlasnici i korisnici zemljišta obavezni da u skladu sa Odlukom o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) (Službene novine Federacije BiH“, br. 98/11) izvrše obaveznu košnju prije cvjetanja ambrozije.
O ambroziji
Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka sa radnog mjesta i u školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozije u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO2, NO2, CO, uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene hemijskog sastava jedinjenja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i time povećavaju broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava uticaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti disajnih puteva).
S obzirom da je polen ambrozije izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problema sa alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sistem koji burno reagira na polenska zrnca (alergen). Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokrene alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće nosa, svrbež u nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju, promjene na koži i u probavnom sistemu. Statistički podaci pokazuju da je među osobama alergičnim na polen biljaka, čak 75% alergično upravo na ambroziju.
S obzirom na to da meteorološki i aerobiološki parametri utiču na pojavu simptoma kod plućnih i srčanih bolesnika, važno je pravovremeno informiranje bolesnika o stanju u atmosferi i očekivanim meteorološkim uvjetima. U cilju preventivnog djelovanja, hroničnim bolesnicima i osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se da redovno prate izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje da se obrate ljekaru. Na području Federacije Bosne i Hercegovine, koncentracije polena ambrozije u zraku mjere Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.
