Valorizacija tradicionalnih jela – cilj projekta “Gastroetno”

Tradicionalna jela dio su svakog nacionalnog identiteta i u razvijenim zemljama neizostavan dio turističke ponude tog kraja.

Kako bi i Zeničko-dobojski kanton imao takvu ponudu Forum građana Zenica realizirao je projekat „Gastroetno – Tako su kuhale naše majke“ koji je završen panel diskusijom o temi „Valorizacija i zaštita tradicionalnih običaja i jela koja se tim povodom pripremaju“ i kuharskim ateljeom tokom kojeg su pripremljena i promovirana jela naroda ovog kraja koja se spremaju u različitim prazničnim prilikama.

Forum građana Zenice proveo je anektu među stanovništvom Zeničko-dobojskog kantona u više od 1.000 domaćinstava, koja su kandidirala jela koja prave za praznične trpeze. Jela koja su dobila najveći broj glasova pripremljena su u kuhinji restorana Trubadur tokom kuharskog ateljea istovremeno dok je trajala panel diskusija o načinima zaštite ovih jela.

Da bi ovakva ideja opstala i dalje se razvijala nama je cilj da je pretvorimo u osnov za razvoj ruralnog turizma, jednog dijela turizma kao privredne grane. Zbog toga nam se pridružio ministar privrede ZDK Samir Šibonjić na čemu smo mu zahvalni i uz to uključujemo akademsku zajednicu. Treća karika u tom lancu je nevladin sektor uz, neiostavno, privrednike koji će sve to pretvoriti u obrt ukoliko im se za to da prilika i potrebni uvjeti. To na kraju znači privredni prosperitet, nova radna mjesta, bolji imidž i ostalo“, istakao je Muhsin Ibrahimagić, menadžer projekta „Gastroetno – Tako su kuhale naše majke“ Foruma građana Zenice.

Kantonalno ministarstvo svakako je ranije krenulo u formiranje Turističke zajednice čija će neizostavna ponuda biti tradicionalna jela ovog kraja.

S tim ciljem započeli smo i na izradi jelne karte naše turističke ponude i potrudićemo se za svaki grad i općinu u našem kantonu lociramo i odredimo restorane u kojima će turisti moći da probaju ta naša ukusna nacionalna jela, spremljena po tradicionalnoj recepturi naših majki, nena, baki prije možda i stotinu godinu, nama svima draga i poznata“, kazao je nakon panel diskusije Samir Šibonjić, ministar privrede ZDK.

U panel diskusiji su učestvovali predstavnici svih sektora koji mogu utjecati i raditi na valorizaciji tradicionalnih jela, a mesna pečenja, sarme i druge dolme, pite, begovu čorbu pripremali su učenici Mješovite srednje škole zajedno s profesionalnim kuharima poznatog zeničkog restorana.

Vrlo je važna promocija te naše nacionalne kuhinje. Ja volim i usuđujem se reći da je bosanska kuhinja najbolja, najkvalitetnija i najukusnija u Evropi. I njena tradicija je neobična, imamo dva susjedna sela u kojima se jedno isto jelo priprema na različite načine, ili da se isto jelo zove različitim imenima. Zato je cilj da se da veći značaj tradicionalnim jelima i zbog turista i zbog mladih ljudi, jer u zadnje vrijeme brzog života, čini se, da Bosanci i Hercegovci jedu sve nezdravije. To su često brza hrana spremljena u kući ili kupljena u objektima brze hrane“, riječi su jednog od učesnika panela i kuharskog ateljea Damira Alispahića, nastavnika praktične nastave Mješovite srednje škole Zenica.

Tradicionalna ishrana podrazumijeva jela koja mi tradicionalno, dugo, kroz historiju pripremamo sa namirnicama iz našeg klimatskog i geografskog područja. Te namirnice su nama genetski predodređene, naše nepce je naviklo na tu hranu. U tom slučaju onda koristimo namirnice koje su na vrhuncu svoje zrelosti, znači da su nam i nutritivno vaćne i korisne, što opet znači da nisu skupe, da su jeftinije od uvoznih. Nutricionizam se generalno zalaže za tradicionalno ishranu, što je vrlo važno, posebno a aspekta ovoga što smo govorili tokom panel diskusije sve je to povezano i sa privredom, poljoprivredom i turizmom,“ naglasila je Irzada Taljić, vanredna profesorica i inicijatorica formiranja Odsjeka nutricionizam na Privrednom fakultetu UNSA.

Srednje ugostiteljske škole obrazuju kuhare, imamo Odsjek za nutricionizam na sarajevskom univerzitetu, kao i odličnu Asocijaciju kuhara, te brojne emisije o kulinarstvu i ako budemo imali volju nadležnih, kao i samih privrednika i građana naša tradicionalna jela mogu u budućnosti uveliko doprinjeti promociji Zeničko-dobojskog kantona, boljoj turističkoj ponudi, zapošljavanju i zaradi. Profesorica Taljić ističe nadu da je ovaj projekat Foruma građana Zenice „Gastroetno – Tako su kuhale naše majke“ prva stepenica u valorizaciji naše svjevrsne lične karte, a to su tradicionalna i nacionalna vrlo ukusna i cijenje bosanska kuhinja. Uz baklave i suhe božićne kolače posebno mjesto na prazničnoj trpezi naroda našeg kraja zauzela je torta havana, za koju već i struka tvrdi da je izvorno zenička torta. (A. H.)