Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) obilježit će 13. marta Svjetski dan bubrega, saopćeno je iz te zdravstvene ustanove.
Tim povodom će u OJ za nauku i nastavu (NIR) biti održan okrugli sto o temi „Jaki bubrezi“, a kao govornici su najavljeni v.d. direktorice dijagnostičkih disciplina, prof.dr. Sabina Prevljak u svojstvu zamjene v.d. generalne direktorice, kao i prim.dr.sc.dr. Sanko Pandur, v.d. direktor discipline za nauku i nastavu, prof. Damir Rebić, šef Klinike za nefrologiju, prim. dr. sci. med. Amela Bećiragić, v.d. šefica Klinike za hemodijalizu, doc.dr. Aida Hamzić-Mehmedbašić i dr.sci. med. Aida Ćorić.
Prema zvaničnim podacima u KCUS, hemodijaliza je još najzastupljeniji vid nadomještanja bubrežne funkcije širom svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Zvanični podaci iz Renalnog registra BiH ukazuju na stalni porast ukupne dijalizne populacije iz godine u godinu – 2002. godine bilo ih je 1.687,a 2023. godine čak 2.453 pacijenta.
Amela Bećiragić, v.d. šefice Klinike za hemodijalizu, ističe da je pravovremeno javljanje ovih pacijenata nefrologu još uvijek neadekvatno u našoj zemlji i da znatan broj pacijenata starijih od 65 godina prvi put vidi nefrologa na početku dijaliznog tretmana.
Klinika KCUS-a za hemodijalizu najveći je dijalizni centar u BiH, tj. centar s najvećim brojem hemodijaliznih pacijenta na jednom mjestu u regionu, a i svijetu, prema dostupnim podacima.
– Iz godine u godinu kvalitet dijaliznog tretmana u BiH je poboljšan, a rezultat je procenat mortaliteta dijaliznih pacijenata, koji je i u evropskim je granicama (12,1 posto). Najveći uzrok smrtnosti dijaliznih pacijenata su kardiovaskularna oboljenja jer na dijalizi imaju čaki 20 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na opću populaciju. Na Klinici za hemodijalizu KCUS trenutno na hroničnom programu hemodijalize ima osam pacijenta koji su preko 20 godina na dijalizi – rekla je Bećiragić.
Ona dodaje da je u cilju unapređenja liječenja tih pacijenta potrebno uvesti tzv. kućne i noćne dijalize, što se još ne radi u BiH a trend je u razvijenim zemljama i doprinijelo bi da pacijenti budu zadovoljniji.
Iz Klinike za nefrologiju navode da je ove godine pokrenuta globalna inicijativa prevencije bubrežne bolesti. Prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hronična bolest bubrega 2040. godine će biti, s sadanšnjeg desetog mjesta, peti uzrok smrti u svijetu, što će predstavljati globalni problem očuvanja ukupnog zdravlja.
– U proteklih 18 mjeseci, Klinika KCUS-a za nefrologiju je postigla ogroman iskorak u razvoju programa transplantacije bubrega s realizovanih 27 transplantacija. Ostvareni su značajni pomaci u edukaciji osoblja i uspostavljena saradnja s eminentnim transplantacionim centrima Evrope – naglasio je prof. dr. Damir Rebić.
On ističe da je pokrenut cijeli niz aktivnosti u cilju prevencije hronične bubrežne bolesti te će tim povodom 4. i 5. aprila ove godine bit održana Škola nefrologije pod nazivom „Prevencija hronične bubrežne bolesti“ u organizaciji Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju BiH, Udruženja ljekara porodične medicine FBiH i Federalnog zavoda za javno zdravstvo. Očekivanja su da će biti dogovoreni konkretni zaključci i zajednički koraci i aktivnosti u cilju zaštite zdravlja bubrega.
