Broj žena i djece žrtava nasilja u Federaciji BiH konstantno raste. O tome svjedočimo svaki dan. U razdoblju od 2019. do 2022. godine na području ovog bh. entiteta evidentirane su ukupno 10.294 žrtve porodičnog nasilja, a od toga je 78 posto, odnosno 8038, bilo žena. Dio njih zaštitu je potražio u sigurnim kućama kojih je, kako su upozorili revizori u svom dokumentu “Izvješće revizije učinka – rodna ravnopravnost i sprječavanje nasilja nad ženama”, još uvijek nedovoljno.
Kontinuirano povećanje Kako se navodi u spomenutom dokumentu, broj žrtava nasilja u 2022. godini povećan je u odnosu na 2019. godinu. Kako navodi Večernji.ba, broj djece smještene u sigurnim kućama kontinuirano se povećava, što upućuje na to da su u sigurne kuće često smještene majke s većim brojem djece. Podaci iz spomenutog dokumenta pokazuju da je u razdoblju od 2019. do 2022. godine u sigurnim kućama bilo smješteno ukupno 1230 osoba, od čega 698 djece. Gledajući po godinama, najviše ih je pomoć ove vrste zatražilo tokom pandemijske 2021. godine, kada je u sigurnim kućama bilo smješteno 240 djece, dok je prošle godine taj broj iznosio 175. S obzirom na to da su sigurne kuće formirane samo u pet kantona (Unsko-sanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski i Sarajevski), konstatovano je da žrtve nasilja iz ostalih kantona nemaju mogućnost odgovarajuće zaštite. Žrtve nasilja s mjestom prebivališta u općinama koje nemaju sigurne kuće ne mogu pristupiti sigurnoj kući, osim ako se ne pokrene procedura u kojoj nadležna općina daje saglasnost da će snositi troškove za smještaj žrtve. Naime, radi osiguranja fizičke zaštite i ostvarivanja prava i interesa žrtve nasilja u porodici nadležne su institucije dužne, uz prethodni pristanak žrtve, privremeno zbrinuti žrtvu nasilja u porodici u sigurnu kuću. Revizijom je utvrđeno da nadležne institucije u Federaciji BiH nisu osnovale ni jednu sigurnu kuću za zbrinjavanje žrtava nasilja.
Pet sigurnih kuća koje postoje u Federaciji BiH oformile su i njima upravljaju nevladine organizacije (Udruženje “Žene s Une” iz Bihaća, UG “Vive žene” iz Tuzle, Udruženje”Medica” iz Zenice, Udruženje “Žena BiH” iz Mostara i Fondacija lokalne demokracije iz Sarajeva). Sigurne kuće pružaju usluge smještaja žrtvama nasilja, kao i pravno, psihološko i socijalno savjetovanje. Potrebno još mjesta – Iako je to obveza propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, u Federaciji BiH još uvijek nisu uspostavljeni minimalni standardi koje trebaju ispunjavati sigurne kuće, uključujući i one u pogledu prostorija, opreme, osoblja itd. Standard koji je preporučilo Vijeće Evrope predstavlja jedno mjesto u sigurnoj kući na 10.000 stanovnika. Ustanovljeno je da raspoloživi kapacitet mjesta u sigurnim kućama na području Federacije BiH iznosi 126, što je za 57 posto manje od potrebnog broja predviđenog standardom Vijeća Evrope. U skladu s brojem stanovnika u Federaciji BiH prema posljednjem popisu (2,219.220), potrebno je osigurati 222 mjesta u sigurnim kućama, što znači da nedostaje još 96 mjesta kako bi se ispunio propisani standard. Osim toga, sigurne kuće u Federaciji BiH nisu u potpunosti opremljene za smještaj žena s invaliditetom – navodi se u spomenutom revizijskom izvješću. (Tuzlanski.ba)
