Prije nekoliko mjeseci u javnosti je odjeknula vijest da će se od 1. januara naredne godine minimalna plaća povećati sa 596 na 1.000 KM, a da će i poslodavci osjetiti rasterećenje kroz smanjenje plaćanja doprinosa na plaću.
S obzirom na to da zakon još nije prošao proceduru, izvjesno je da on do kraja godine neće biti usvojen i da bi svjetlo dana mogao ugledati tek nekad u toku naredne godine.
Neprihvatljivo rješenje
Prošle sedmice premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u gostovanju na jednoj televiziji najavio je, međutim, da će se, prema novim rješenjima, u tu minimalnu plaću obračunavati i topli obrok te regres, što do sada nije bio slučaj.
Prema tome, građani koji imaju minimalnu plaću neće dobiti povećanje od 404 KM, nego će biti riječ o manjem iznosu.
Ovakvo rješenje je, ističu, neprihvatljivo za Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH.
“Zakon o minimalnoj plaći, koji je bio usvojen u formi nacrta u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na prijedlog SSSBiH, bio je vrlo decidan da nikakve naknade ne ulaze u minimalnu plaću. Prema mojim informacijama, tekst zakona koji je otišao u Ministarstvo finansija je drugačiji. Na sastanku koji ćemo imati prilikom prezentacije zakonskih rješenja mi ćemo ostati pri čvrstom stavu da druge naknade ne mogu biti dio minimalne plaće“, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH, za „Dnevni avaz“.
Ističe da oni očekuju povećanje od 404 KM te da nije njihovo polje interesiranja da li će topli obrok biti oporezovan. Pojašnjava i da trenutno dio radnika prima topli obrok kao dio plaće jer jedan njegov dio nije oporezovan.
Akumuliran kapital
Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić ističe da, ukoliko se predloži takvo rješenje, radnici neće dobiti puno toga.
“Ne znam šta je sporno da minimalna plata bez toplog obroka iznosi 1.000 KM, ali pod uslovom da se izbalansira poreska politika, da se oživi tržište kapitala koje je „ubijeno“. Parafiskalni nameti se povećavaju umjesto da se smanjuju. Postoji akumulisan kapital baš zato što je „ubijeno“ tržište kapitala, zato što se ništa ne dešava, a prisutne su političke turbulencije. Kada bi se to izbalansiralo, ne bi bilo sporno da minimalna plata bude i mnogo viša“, kazala nam je Cenić.
Bez rješenja
Cenić pojašnjava da se još od reformske agende pokušava izbalansirati porezna politika, ali da još nije pronađeno rješenje.
“Građani od toga neće ništa dobiti, samo što će sada manji dio ići na „koverte“, jer će sada prijavljivati tu minimalnu platu. Osim toga, za stanje u jednoj državi dovoljno je pogledati koliko je ljudi prijavljeno na minimalnoj plati“, zaključuje Cenić.
