Kako se može desiti da inflacija stalno pada, a hrana nikad skuplja u Bosni i Hercegovini? Vrtoglav rast cijena doveo je mnoge građane u situaciju da umjesto na kilogram voće i povrće kupuju na komad, meso na dekagrame ili nikako.
Ove godine ni sezonskom voću i povrću cijene se ne smanjuju kada bi trebalo biti njihovo pojeftinjenje. Ove godine za kilogram krastavca treba izdvojiti tri marke, isto toliko je i kilogram krompira, crvenog luka. Šljive su prispjele i cijena je tri do 3,5 marke, a banane koje uvozimo jeftinije su od šljiva za marku pa i više.
Poljoprivrednici se pravdaju vremenskim nepogodama svake godine kako bi imali opravdanje da podižu cijene svojih proizvoda. Već smo navikli da se dizanje cijena pravda rastom cijena energenata na svjetskom tržištu. A s obzirom na to da naša zemlja uvozi naftu i naftne prerađevine, kao jedan od najvažnijih energenata, jasno je da svako u tom lancu želi zaraditi.
Iako je inflacija u Bosni i Hercegovini već deveti mjesec zaredom u padu i u julu na godišnjem nivou iznosila je oko četiri posto, čini se da cijene u prodavnicama, posebno prehrambenih proizvoda, nikada nisu bile više.
Godišnja inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine pala je na 2,8 posto, dok je u Republici Srpskoj 5,2 posto.
Prema prognozama Centralne banke BiH koje su objavljene u junu 2023. godine, očekuje se stabilizacija kratkoročnih inflatornih očekivanja za ovu godinu.
Ipak, cijene hrane i bezalkoholnih pića su u julu ove godine u odnosu na isti period prošle više za 8,7 posto, stanovanje, voda, električna energija i plin su zabilježili također rast od 8,7 posto, restorani i hoteli za 7,7 posto, dok su ostala dobra i usluge veće za 9,8 posto.
Poredeći sedam mjeseci ove i isti period 2022. godine, inflacija je imala rast od 8,5 posto.
Ekonomista Admir Čavalić kaže da je jasno što dolazi do pada inflacije jer u Bosni i Hercegovini nemamo deflaciju.
“Deflacija znači pad cijena određenih proizvoda i usluga, ali to se ne dešava. Samo se dešava inflacija i prošle 2022. godine bila je dvocifrena, a sada je jednocifrena. I dalje se nastavljaju inflatorni pritisci, a s druge strane, imamo rast cijena nafte i naftnih derivata što se kroz konverziju u transportnim troškovima odražava na finalnu cijenu proizvoda. Međutim, iako rastu cijene nafte, poskupljenja bi morala nastupiti kasnije tek kada se održi trenutna cijena nafte, inače to nema nikakva veze da se cijene proizvoda povećavaju pravdajući se poskupljenjem goriva.
Dakle, kriza nije zaustavljena i ove mjere vlasti ograničavanja cijena marži neće ništa značiti. Bez obzira na to što pada, ne možemo reći da dolazimo do kraja inflacije jer su inflatorni trendovi usporili i na globalnom nivou, ali i u BiH“, kazao je Čavalić.
Potrošači su nezadovoljni i žale se na cijene, a to im je jedino preostalo. Znaju građani u Bosni i Hercegovini da građani u državama u Evropskoj uniji imaju neuporedivo veći standard, a da su im prehrambeni proizvodi jeftiniji nego kod nas.
