Knjiga „Bošnjaci u Republici Turskoj- Karamursel i Halibejli“, autora Zlatka Hadžiomerovića, promovisana je sinoć u Gradskoj biblioteci u Zenici. Knjiga je rezultat osmogodišnjeg istraživanja u koje se autor upustio potaknut željom da ispita korijene svoje porodice.
Zlatko Hadžiomerović je profesor historije. Put do ove knjige započet je prije osam godina iz čiste znatiželje vezane za porodično ime. Istraživanja su ga odvela do Albanije a potom i Turske, konkretno gradova Karamursel i Halibejli.Tamo je otkrio cijeli jedan bosanski mikrosvijet, živuće svjedočanstvo velike seobe Bošnjaka u drugoj polovici 19 vijeka. Samo u Karamurselu, kaže profesor Hadžiomerović, živi četrdeset hiljada potomaka Bošnjaka, najvećim dijelom iz Hercegovine.
„ Gro je sa područja Gubavice odnosno od Mostara i Konjica, trinaest porodica, Dubravski plato i prostor između Neuma i Stoca, Ljubinja, Trebinja,Bileće, Nevesinja i Gacka. Dakle, cijela Hercegovina je tamo“, kaže dr Hadžiomerović
Ova knjiga, po riječima autora, vodič je za one koji pronađu svoje prezime u njoj. Kroz nju će saznati gdje u Turskoj žive njihovi rođaci i kako se sada prezivaju.Ljudi koje je tamo upoznao iskreno nose Bosnu u svom srcu i obilježja njihove matice vidljiva su na svakom koraku. Bosnu vole i mladi, koji ne govore bosanski jezik, i oni stariji koji su ga sačuvali.
„ Kad se tiče jezika, zadržali su onaj stari, arhaični jezik. Oni imaju običaj meni reći ,vi ste pokvarili jezik, mi smo sačuvali stari bošnjački jezik“. Dalje, sačuvali su pjesme, kola i igre. Određena jela su se izgubila. Ta kultura i tradicija pripreme i konzumacije hrane se promijenila i prilagodila se malo turskim običajima“.
Jedan od sinoćnjih promotora, profesor prava iz Mostara Semir Šarić, ističe kako u Turskoj, prema različitim procjenama, živi između četiri i sedam miliona onih koji imaju bošnjačke korijene.Naša država, smatra on, trebala bi se povezati sa tim ljudima a jedan od načina je i formiranje ureda za dijasporu, kakve već imaju Srbija i Hrvatska.
„ To je u skladu i sa Poveljom UN-a i sa Bečkom konvencijom o kunzularnim odnosima i tako dalje. Mislim da ta naša dijaspora može biti veoma korisna za našu državu i da kroz jačanje tih veza budu najbolji promotori naše države“
Knjiga Zlatka Hadžiomerovića već je promovisana u Mostaru i Sarajevu a autor očekuje da bude prevedana na turski jezik i da bude predstavljena i u toj zemlji.O ovoj knjizi sinoć su govorili i doktori Edin Bujak i Amir Ismič, Omer Mičijević i Midhat Kasap.
(D.Travar)
