Kurikularna reforma predmetne i razredne nastave u osnovnim školama i gimnazijama u ZDK

Odmaći se o tradicionalnog načina obrazovanja, skratiti sadržaje nastavnih planova i program a i naučiti učenike na kritičko razmišljanje glavni su principi  kurikularna reforme predmetne I razredne nastave u osnovnim školama I gimnazijama u ZDK.

Nosioci ove obrazovne reforme su kantonalno Ministarstvo obrazovanja I Pedagoški zavod, uz podršku OSCE-a I u partnerstvu sa Filozofskim fakultetom u Zenici na kojem je danas održana završna konferencija o rezultatima I izazovima implementacije nove paradigme obrazovnog procesa.

Projekat reforme započeo je prije tri godine i prema riječima direktorice Pedagoškog zavoda uključeno je bilo 420 nastavnika u ovaj pilot projekat u kojem je urađeno ukupno 53 kurikuluma. Današnja konferencija je, kaže, za njih radostan dan.

“ Već od 2023./2024.školske godine očekujemo potpunu primjenu novih nastavnih planova i programa koje ćemo objaviti u narednom period u službenim novinama”, kazala nam je Draženka Subašić, ministrica obrazovanja u Vladi ZDK.

Zeničkodobojski kanton je medju prvima započeo kurikularnu reformu Federaciji i u tekućoj školskoj godini su je počeli implementirati u prvom i šestom razredu osnovnih škola, te u prvom i trećem razredu gimnazija.

“ Ja konkretno radim tako što je djeci dajem manje zadaće, što se na času mnogo više radi, što od djece očekujem istraživački rad i logično razmišljanje”, riječi su Alme Skopljak, pofesorica u Gimnaziji Visoko.

Partner Pedagoškom zavodu bio je Filozofski fakultet u Zenici čiji su profesori direktno, uz druge domaće i međunarodne stručnjake koje je u svojoj podršci cijelom programu omogućio OSCE, učestvovali u izradi kurikuluma. Dakako njihovi nastavni planovi za odsjeke koji obrazuju buduće nastavnike razredne i predmetne nastave biće prilagođeni ovim promjenama.

“Dakle rasterećuju se sadržaji i nastava se bazira na ishodima učenja koje treba učenici na kraju svake školske godine da ostvare i to ih sve zapravo priprema za život u ovom savremenom dobu koje je informacijski vrlo zahtjevno i izazavno”, istaknula je prof. dr Alica Arnaut, dekanesa Filzofskog fakulteta UNZE.

I njen  kolega doc. dr Amer Ćaro, prodekan za nastavu napominje da su kurikulumi rađeni po jednoj fleksibilnoj metodologiji koja daje upute za rad, ali i potiče učenike za autonomnu i kreativnu realizaciju učenja.

Reforma je počela i promjene će kažu nadležni uvoditi sukcesivno. Od septmbra će uslijediti edukacija nastavnika u srednjem strukovnom obrazovanju, konkretno za zanimanja drvopreradjivački tehničar i stolar. (A.H.)