„Bez osnivanja javne ustanove koja će upravljati zaštićenim područjima po uzoru na Kanton Sarajevo, zaštita prirode u Zeničko-dobojskom kantonu nije održiva”, jedinstven je zaključak dvodnevne “Konferencije za zaštitu prirode i biodiverziteta u Zeničko-dobojskom kantonu“ koja je jučer završena na Matinskom visu, općina Žepče.
Konferencija je realizirana u okviru projekta “Zagovaranje novih zaštićenih područja i održivog upravljanja prirodom u Zeničko-dobojskom kantonu“, koji implementira Udruženje građana Fojničani Maglaj i partneri, Planinarsko društvo Vis Žepče i Sportski i naučno-istraživački klub Atom Zavidovići. Osim ovih organizacija, na Konferenciji su sudjelovali i predstavnici Eko foruma Zenica, Eko Tvrtkovac Zenica, Planinarsko-smučarskog društva Perun Vareš, Udruženja Eko turist Vareš, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Kantonalne javne ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo i WWF-a (World Wide Fund for Nature), najveće međunarodne organizacije za zaštitu prirode, kao i drugi ekološki aktivisti iz Zeničko-dobojskom kantonu.
Iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe, Bosna i Hercegovina s oko 3% ima najmanji postotak zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerima. Stanje u Zeničko-dobojskom kantonu je čak i puno gore. Trenutno jedino zaštićeno područje Spomenik prirode Tajan zauzima nepunih 1.5% površine Kantona. Nasuprot tome, šume i šumsko zemljište zauzimaju čak 64,61 % površine Kantona što jasno ukazuje na katastrofalan nesrazmjer prirodnih vrijednosti koje posjedujemo u odnosu na one koje smo zaštitili. Nasuprot tome, u svijetu je trenutno zaštićeno 14,87% ukupne kopnene i 7,27% morske površine Zemlje. Navedeni postotci su u Europi mnogo viši a standard i preporuke Europske unije su da svaka država treba zaštititi najmanje 10% svog teritorija. Usporedbe radi, procenti kopnenih zaštićenih područja prirode u nekim državama Europe su: Albanija – 18.59%, Rumunjska – 24.52%, Njemačka – 37.8%, Hrvatska – 38.36%; Slovenija 40.36% a Bugarska čak 41.04%.
S obzirom na navedene podatke, profesor Elvedin Šabanović iz Visokog je podsjetio da u posljednjih 12 godina, dakle nakon Tajana 2008., u Kantonu nije zaštićeno ni jedno novo područje prirode. Boško Andrić iz Vareša je naglasio da napori za zaštitu planine Zvijezda traju više od jedne decenija, te da je cjelokupna dokumentacija spremna ali da leži u “ladicama Kantona” već par godina. Predstavnici Udruženja Eko forum i Eko Tvrtkovac iz Zenice su prezentirali svoje aktivnosti na proglašenju Parka prirode Babina-Tvrtkovac, što je planirano i u aktualnim strateškim dokumentima Grada Zenice. Stoga, osim inicijative za osnivanje Javne ustanove za zaštićena područja Zeničko-dobojskog kantona, sudionici su se složili i o zajedničkom nastupu prema donosiocima odluka, uz uključivanje i svih drugih zainteresiranih organizacija i aktivista. Ekspertsku pomoć u realizaciji narednih aktivnosti će pružiti i WWF, a jako značajna će biti i iskustva javne ustanove Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, koja je na Konferenciji prezentirao gospodin Osman Delić, bivši direktor ove ustanove. Vrijedi spomenuti i da je tijekom Konferencije predstavnik Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, gospodin Adi Habul, prezentirao Informacioni sistem e-prirodafbih.ba koji će zasigurno poslužiti svim akterima koji se bave zaštitom prirode u Federaciji BiH.
“Konferenciju za zaštitu prirode i biodiverziteta u Zeničko-dobojskom kantonu“ je realizirana u sklopu inicijative “Zagovaranje novih zaštićenih područja i održivog upravljanja prirodom u Zeničko-dobojskom kantonu“ u okviru projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz financijsku potporu Švedske. Cilj ovog zagovaračkog projekta je doprinijeti povećanju broja zaštićenih područja prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH. U prvom redu radi se o „bosanskoj serpentinskoj“ planini Matinski vis u općini Žepče, staništu brojnih endemskih biljnih vrsta uključujući halačiju (Halacsya sendtneri) koja se nalazi na Crvenoj listi flore FBiH, te pećini Mokra Megara u općini Maglaj, jedinom svjetskom staništu kukca “Maglajski golemaš“ (Duvalius maglajensis) koji se nalazi na Crvenoj listi faune FBiH. Cilj je i ojačati i održivost očuvanja prirode u ZDK zagovaranjem osnivanja javnog ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, po uzoru na dobre prakse Kantona Sarajevo. S obzirom na postignutu jedinstvenost i iskazanu odlučnost, ovo je bila prva ali svakako ne i posljednja ovakva Konferencija.
Udruženje građana Fojničani-Maglaj
