17.2 C
Zenica
Ponedjeljak, 20 Septembra, 2021
Naslovnica Aktuelno Zagađenje iz bh. termoelektrana na ugalj 10 puta više od dozvoljenog

Zagađenje iz bh. termoelektrana na ugalj 10 puta više od dozvoljenog

FOTO: biznisinfo.ba

Zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini se, tokom 2020. godine povećalo, uprkos investicijama u odsumporavanje u termoelektrani Ugljevik, pokazuje novi izvještaj mreže CEE Bankwatch i Centra za Istraživanje energetike i čist vazduh (CREA), koji je nastao u saradnji sa Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu.

U saopćenju Centra za životnu sredinu iz Banje Luke navodi se da je u ovoj godini emisija SO2 iz termoelektrana na zapadnom Balkanu bila 2,5 puta veća od ukupne emisije svih termoelektrana u EU.

Najveći prestupnik emisija sumpor dioksida u regiji je termoelektrana Ugljevik čije emisije premašuju zbir ograničenja za sve četiri države regiona koje imaju nacionalne planove za smanjenje emisije, dok je Kakanj 7 emitovao 15 puta više SO2 u odnosu na dozvoljeno. Dodatno, termoelektrana Gacko je najveći prestupnik emisija lebdećih čestica, emitujući pet puta više od dozvoljenog.

Neko se igrama novcem i ljudskim životima

Također je u saopćenju istaknuto da zdravstveni modeli pokazuju da je od 2018. do 2020. godine, skoro 19.000 smrtnih slučajeva povezano sa emisijama iz termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu.

Iz priloženih rezultata vidi se sva besmislenost oko postrojenja za odsumporavanje u RITE Ugljevik. Uloženo je previše novca i vremena da bi ovo postrojenje tek povremeno i pro-forme radi funkcionisalo – neko se ovdje igra sa parama i ljudskim životima, ali niko i dalje ne odgovara“, komentarisala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju smtara da je krajnje vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze.

Zemlje zapadnog Balkana od 2018. imaju obavezu smanjiti emisije iz termoelektrana u skladu sa EU Direktivom o velikim ložištima. Međutim, u 2020. godini su termoelektrane u BIH obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisije emitovale čak deset puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno – 220.411 tona, dok su dozvoljene emisije bile 22.195 tona.

Ograničiti broj radnih sati

Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti broj radnih sati dok se ne ispune standardi emisija, kako bi se spasili životi. Paralelno s tim, hitno se mora pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i održive oblike obnovljive izvore energije, a zajedno sa svim relevantnim akterima, posebno pogođenim zajednicama, potrebno je izraditi planove za pravednu tranziciju za radnike i zajednice“, kazao je Davor Pehčevski iz mreže CEE Bankwatch.

Ove godine je Sekretarijat Energetske Zajednice pokrenuo postupak protiv BIH, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije zbog kršenja EU Direktive o velikim ložištima.

“Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU i izvoziti električnu energiju u EU zanemarujući pravila o kontroli zagađenja. Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile, poput BiH, moraju odrediti datum hitnog ukidanja uglja”, naglasila je Ioana Ciuta iz mreže CEE Bankwatch.

faktor.ba