Tokom zimskih mjeseci, industrijski gradovi poput Zenice, mjere visoke koncentracije zagađenja. Konfiguracija zemljišta na kojem naš grad leži također doprinosi lošem kvalitetu zraka.
Informacije koje su javnosti dostupne ipak, prilično su šture. Jedan od razloga za to je još nekompletan sistem monitoringa zagađenja u Zenici.
Jedino je sasvim izvjesno – zagađenje u velikoj mjeri utiče na zdravlje Zeničana, ukljujući i spremnost organizma u borbi protiv koronavirusa.
Povećane koncentracije lebdeće prašine i sumpor dioksida, pogotovo u uslovima nepovoljnih meteo prilika, kakve su i zimske, rezultat su prije svega emisija industrijskog zagađenja. Pokazuju to rezultati mjerenja koncentracija taložne prašine, koje na 13 lokacija u gradu prikuplja i objavljuje Metalurški institut Kemal Kapetanović.
“Uobičajeno je u Zenici da je u industrijskoj zoni grada količina prašine i teških metala uglavom iznad norme”, kazao nam je Halim Prcanović, rukovodilac Zavoda za zaštitu i ekologiju na Institutu Kemal Kapetanović.
Ovo nije slučaj samo u gradu. Na takozvanoj nultoj tački zagađenja, gdje bi zrak trebalo da je najkvalitetniji, rezultati mjerenja često su najalarmantniji. Stanica postavljena u Vranduku, pogotovo kada vjetar puše s juga, često pokazuje izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida, koje se prvenstveno povezuju sa emisijama zagađenja iz industrije.
Čestice sitne prašine mjeri tek jedna, takozvana nulta mjerna stanica. Ostale još nisu opremljene instrumentima za mjerenje koncentracija čestica promjera do 2,5 mikrograma po kubnom metru zraka.
“Stanica Vranduk više od godinu dana mjeri te čestice, dok je na stanici Tetovo uređaj u fazi puštanja, tako da će u narednih mjesec – dva i s te stanice dolaziti podaci vezani za čestice promjera do 2,5 mikrona”, kaže Prcanović.
A upravo sitne čestice prašine po ljudsko zdravlje su najštetnije.
“Čestice PM 10 kada udahnete, neće se sve otići u pluća, nešto se zadržava u nosu i u grlu, međutim čestice ispod 2,5 mikrona ulaze u pluća, a one sitnije direktno u krv. Ne možete ih filtrirati. Zato su one jako opasne. I zato su indeksi zagađenja zraka koje možete vidjeti na nekim stranicama nevladinih organizacija jako visoki. Koliko je čestica štetnija, utoliko je indeks veći”, pojašnjava Halim Prcanović.
Podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda, koji prikuplja, objedinjuje i objavljuje podatke sa mjernih stanica u desetak gradova u Federaciji, za sada tako ima podatke o koncentracijama najsitnije prašine samo sa stanice u Vranduku.
Sa uticajem sitnih čestica, koje direktno ugrožavaju krvotok i pluća, aktuelne studije rađene na Univerzitetu u Kembridžu povezuju i teže slučajeve koronavirusa.
Prema tim studijama, posljedice koronavirusa gore su kod stanovnika gradova sa visokim zagađenjem.
“Jako su opasne, naročito za hronične bolesnike. Uz pomoć njih, razvijaju se različiti upalni procesi, zašto ne i korona”, komentariše Prcanović. (S. Stević)
