Broj zaposlenih u Federaciji BiH ponovo je pao krajem jula i početkom avgusta. Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 3. avgusta 2020. godine iznosio je 516.462. Taj broj je bio manji za 1.658 u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih od 27. jula.
Do smanjenja broja zaposlenih došlo je u različitim djelatnostima, a najviše u djelatnosti ugostiteljstva, hotelijerstva, trgovine, obrazovanja i djelatnosti proizvodnje.
Podsjetimo kako je broj zaposlenih u Federaciji BiH uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusa počeo padati u drugoj polovini marta. Najmanji broj zaposlenih zabilježen je 5. maja i bio je 507.607. Od sredine marta do 5. maja broj zaposlenih je smanjen za oko 27 hiljada ljudi. Negativni trend zaustavljen je početkom maja nakon što je većina poslovnih aktivnosti nastavljena.
Inače, nakon pada krajem jula i početkom avgusta, došlo je do novog blagog oporavka. Na dan 10. avgusta broj zaposlenih u Federaciji povećan je za 772 u odnosu na 3. avgust i iznosio je 517.234
Sebi pripisali zasluge
Zanimljivo je da se vlasti nisu posebno oglašavale povodom novog pada zaposlenosti krajem jula i početkom avgusta.
Na samom početku krize, kada je prvi put došlo do pada zaposlenosti, vlasti su okrivile stanje u zemlji, odnosno pandemiju koronavirusa. Naravno, pandemija i mjere koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje virusa su prvenstveni uzrok proljetnog pada zaposlenosti.
No, mnogi su tada upozoravali da je stanje pogoršano sporom reakcijom vlasti. Da su vlasti tada brže reagovale i značajnije pomogle privrednicima, pad zaposlenosti bio bi znatno manji.
Podsjetimo da su vlasti znatno kasnile s mjerama pomoći privredi i da su te mjere, kada je riječ o nivou FBiH, bile ograničene na subvencije doprinosa na minimalne plate ograničenom broju kompanija, dok su subvencije samih plata prebačene na niže nivoe od kojih je svaki vodio drugačiju politiku.
Sve to je rezultiralo gubitkom 27 hiljada radnih mjesta, ali je taj broj znatno veći ako bi se uzeli u obzir radnici u neformalnom sektoru.
Ko je kriv za novi pad
No, kada se u maju i junu počeo povećavati broj zaposlenih, vlasti su to tada pripisale upravo ovim mjerama. Kako su tada govorili, mjere pomoći privredi dale su rezultat a broj zaposlenih se počeo vraćati na nivo prije krize.
S obzirom na blagi oporavak koji je zabilježen u maju i junu, vlasti nisu vidjele razlog da se nastavi s mjerama pomoći privredi i pustile su ih da isteknu zaključno s junom.
Mnogi su, ponovo, tada upozoravali da se ne bi smjelo prestati s mjerama pomoći kompanijama. Jasno se ukazivalo na činjenicu da je stanje i dalje rovito, da su brojni sektori u problemima, da je privreda daleko od oporavka. Osim toga, ubrzo je došlo do novog rasta broja zaraženih koronavirusom što je direktno izazvalo nove probleme brojnim kompanijama.
No, vlasti su ipak požurile da okončaju program pomoći privredi, čak i ako je više od polovine paketa pomoći, koji je bio težak oko pola milijarde KM, ostalo neutrošeno.
Naročito je šokantna činjenica da su bez značajnije konkretne pomoći sa nivoa Federacije BiH ostavljeni sektori turizma i ugostiteljstva.
Stoga, kada je došlo do novog pada zaposlenosti krajem jula i početkom avgusta, to zapravo nije bilo nimalo iznenađujuće. Razlog za taj pad je, naravno, uticaj virusa na privredu, naročito na turizam i ugostiteljstvo. No, ključni razlog također je izostanak konkretne pomoći vlasti.
Šta je istina
Dakle, vlasti sebi pripisuju zaslugu kada dođe do oporavka zaposlenosti, a kad dođe do novog gubitka radnih mjesta onda krive situaciju. Zapravo, stvari bi se mogle posmatrati I drugačije: gubitak radnih mjesta je posljedica izostanka pomoći vlasti privredi, dok je rast broja zaposlenih posljedica privrednog oporavka i nastojanja podzetnika da se izbore za opstanak i razvoj poslovanja uprkos svim problemima.
Ovaj drugi pogled na stvari mnogo je bliže stvarnosti.
