Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj „Stanje nacije“ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jeste i teret duga u budžetima, te kreditni rejting BiH.
Bosna i Hercegovina ima ugovore za izradu i praćenje kreditnog rejtinga sa dvije međunarodne agencije: Moody's Investors Service i Standard & Poors. Centralna banka BiH koordinira izradu i praćenje kreditnog rejtinga BiH, a prvi put je procjena urađena 2004. godine od agencije Moody's.
Grafikon 1: Kreditni rejting BiH
Kreditni rejting neke zemlje se može pojednostavljeno objasniti kao procjena mogućnosti i spremnost vlade jedne zemlje da servisira svoj dug, i to na vrijeme i u potpunosti. Obično se daju slovne oznake za kreditnu sposobnost neke zemlje. Što je više slova s početka abecede, to je bolji rejting. Pored toga ocjenama se dodaju predznaci plus (+) i minus (-), što označava tendenciju država ka boljem rejtingu (+) ili lošijem (-), ili bez oznaka što znači da je država u određenoj kategoriji stabilna.
Početkom septembra 2017., agencija Standard & Poors, kreditni rejting Bosne i Hercegovine potvrdila je ocjenom B sa stabilnim predznakom. Ovaj rejting spada u kategoriju država sa spekulativnim i vrlo spekulativnim kreditnim rejtingom, te ako numerički posmatramo skalu gdje ima ukupno 21 poziciju, ova ocjena je na 15. mjestu, što je u donjoj trećiniskale. Kada posmatramo 131 analiziranu državu kojima je dodijeljen rejting, samo 18 država svijeta je lošije rangirano od BiH. Neke od država koje imaju isti
kreditni rejting kao i BiH su: Etijopija, Ruanda, Uganda, Burkina Faso. Usporedbe radi, bolji kreditni rejting od BiH imaju Senegal, Kenija, Papua Nova Gvineja koje imaju rejting B+, a u istoj grupi su se našle i neke države regije (Albanija i Crna Gora), dok Slovenija ima rejting A+ što znači da je za 9 nivoa iznad BiH. Grafikon 1 pokazuje poziciju BiH u odnosu na druge zemlje.
Kreditni rejting, osim što procjenjuje mogućnosti i spremnost vlade jedne zemlje da servisira svoj dug, prihvaćen je kao jedan od relevantih kriterija prilikom procjene rizika za investicije u određenu državu.
Trenutno stanje zaduženosti u BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti zemlje, ali i značajno utiče na procjenu kreditnog rejtinga. Preveliki teret duga u budžetima entiteta, uz nova zaduživanja samo radi otplate ranijih dugova, zarobio je budžete i onemogućio značajniju ulogu vlada u ekonomskom rastu. Posljedica navedenog je i loš kreditni rejting, čime je našoj zemlji onemogućen pristup tržištima finansijskog kapitala pod prihvatljivim uslovima, tj. kamatama nižim od ekonomskog rasta.
Grafikon 2: Teret servisiranja duga u budžetu Federacije BiH
Grafikon 2 i 3 pokazuju enormni teret servisiranja duga u budžetskim prihodima entitetskih vlada, i to s trendom rasta, umjesto snižavanja, što je bio jedan od prioriteta Reformske agende. Takođe, udio od 58%, odnosno 65% duga u budžetskim prihodima Federacije BiH za 2016. i 2017., koji je samo ekstreman nastavak trenda iz ranijih godina praktično je zarobio budžet i minimizirao šanse za stvarnu stabilizaciju javnih finansija. S druge strane u RS je nešto bolja situacija gdje je procentualni udio tereta duga iznosio 44% u 2016., a bilježi blago poboljšanje od 2% u 2017.
Grafikon 3: Teret servisiranja duga u budžetu RS
Rast obaveza servisiranja vanjskog duga od 31% (g/g) u prvom polugodištu 2017. je opteretio budžete tako da je po svemu sudeći doprinos javne potrošnje i investicija na ekonomski rast bio zanemariv. Naime, budžetski prilivi sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje, nakon izmirenja obaveza vanjskog duga, u prvom polugodištu bili su neznatno (0,6%) niži u odnosu na isti period prethodne godine, što nije ostavilo nimalo prostora za poboljšanje budžetske slike u BiH.
Izvještaj „Stanje nacije“ objavljuje se u sklopu kampanje „Posao narodu“, kojom CCI želi dati doprinos provođenju i djelotvornosti reformi u BiH. Integralan Izvještaj „Stanje nacije“ i više informacija o kampanji nalazi ne na adresi posaonarodu.ba
