Skup o perspektivama i razvoju pčelarstva organizovao je danas Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Pčelari, predstavnici udruženja i stručnjaci koji se brinu o zdravlju pčela, kvalitetu njihovih proizvoda i zdravlju ljudi, imali su priliku saznati više o pčelarskim praksama, bolestima pčela, ali i o obavezama zajednice pčelara u razvoju pčelarstva, kao perspektivne privredne grane u Bosni i Hercegovini.
Pčelarstvo je i u Zeničko-dobojskom kantonu prepoznato kao značajna grana poljoprivredne proizvodnje, koja zaslužuje pažnju stručne zajednice i angažman svih aktera u razvoju pčelarstva.
Teme koje su elaborirane danas u Zenici odnosile su se na dobre pčelarske prakse, značaj pčelinjih proizvoda u zaštiti zdravlja čovjeka i na zaštitu pčelinjeg fonda od uticaja bolesti pčela, koje u doba klimatskih promjena pogubnije utiču na njihovo zdravlje.
„Neobično je što se te bolesti javljaju i u godišnjim dobima kad se prije nisu pojavljivale. Sprečavanje njihove pojave i širenja je povezano sa dobrom pčelarskom praksom i poštivanjem zakonskih propisa“, kazao je rukovodilac Veterinarskog zavoda Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, dr vet. Muhamed Gladan.
Tokom današnjeg skupa istaknut je značaj povezivanja nauke i pčelarskih praksi. Pčelarstvo je poljoprivredna grana velikih šansi, a da bismo ga mogli razvijati i usmjeravati prema evropskom i svjetskom tržištu i prvenstveno zadovoljiti potrebe stanovništva BiH za kvalitetnim „zelenim“ proizvodom, potrebno je osigurati sve bitne karike u sistemu.
„Treba dovesti u saglasnosst prilično disharmoničan sistem, urediti zakonodavstvo da bude prohodno i primjenjivo, uozbiljiti inspekcijske procedure i raditi na popularizaciji i primjeni postojećih znanja među proizvođačima“, ukazuje dr. sci. vet. med. Violeta Santrač sa Veterinarskog instituta u Republici Srpskoj.
Sve je više onih koji se bave pčelama, ali se općenito smatra da taj broj nikada nije dovoljan, kako bi se dobro iskoristio ovaj značajan privredni potencijal.
U Zeničko-dobojskom kantonu aktivno je oko hiljadu registrovanih proizvođača sa 30 hiljada košnica. (Sanja Stević)
