Đurđevdan je jedan od najvažnijih praznika kojim Romi ispraćaju zimu i dočekuju proljeće. Priprema za praznik počinje dan ranije, a elementi praznika su pletenje vijenaca od đurđevskog cvijeća i bacanje u rijeku, umivanje i kupanje, kao simbol dolaska proljeća.
Također je običaj da uveče ili pred samu zoru, neko od ukućana nakida zelenih grančica, i njima okite vrata, prozore i kapije.
Đurđevdanski uranak
Kupanje na rijeci prije sunca je nezaobilazni dio rituala, a narod ranim jutrom odlazi na đurđevdanski uranak, livadu, proplanak ili pored rijeke, te zajedno uz obimniju trpezu pjevaju i igraju.
Na đurđevdanskim urancima mladim naraštajima opasaju vrbu da budu napredni, dren da budu zdravi, koprivu da budu otporni na bolest.
Đurđevdan je obilježen crvenim slovom u kalendaru SPC (srpski pravoslavni crkveni kalendar) kao zapovijedni praznik i slavi se svakog šestog maja.(Maid Dizdarević)
