Ministarstvo pravosuđa i uprave Zeničko-dobojskog kantona, kao alternativnu krivičnu sankciju, rad za opće dobro na slobodi realizira od 2014. godine te je u tom periodu oko 200 presuda kazne zatvora zamijenjeno radom za opće dobro – izjavio je za Fenu stručni saradnik za oblast pravosuđa i izvršenje krivičnih sankcija Amer Krđalić.
Pojašanjava da se zatvorska kazna radom za opće dobro može zamijeniti samo u slučaju presuda do godinu dana.
– Za takvu kaznu potreban je i pristanak optuženog. Zakon propisuje da je to minimalno deset, a najduže 90 radnih dana, koliko rad za opće dobro iznosi za maksimalnu kaznu od godinu dana zatvora – kaže Krđalić, dodajući da za četiri dana zatvora osuđeni jedan radni dan radi na slobodi za opće dobro.
Ministarstvo je dužno, od dana pravosnažnosti presude, u roku od godinu dana da je i izvrši. Ministarstvo ima potpisan ugovor sa 20-ak firmi u kojima ti zatvorenici rade. Uglavnom su to, navodi Krđalić, javna komunalna preduzeća, ali ima i udruženja građana.
Poslodavci su, dodaje, bez obzira na potpisane ugovore u početku bili skeptični spram dolaska osuđenika u svoje radno okruženje. Najbolja saradnja je sa Šumskim-privrednim društvom Zavidovići (ŠPD), koje ih prihvata u svojim općinskim poslovnicama.
– Tako se zna desiti da neko ko je osuđen za sječu i krađu drva, odrađuje kaznu upravo u ŠPD-u pa taj rad ima i psihološki efekt na nekog ko je krao šumu. Sada, tokom izvršenja kazne, on sadi drveće i pomaže tim ljudima pa vidi i kako je raditi takav posao – podvlači Krđalić.
Osuđenici su dužni izvaditi ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad, a poslodavci su dužni samo da ih osiguraju od eventualnih povreda na radu. Oni nemaju pravo na bilo kakvu finansijsku naknadu.
Krđalić napominje da je za mnoge to ujedno i prvo radno okruženje, jer ih je većina bila nezaposlena u vrijeme izricanja sankcije. Tako imaju mogućnost da steknu radnu naviku te se u budućnosti i zaposle.
– Povjerenici su u 99 posto slučajeva dali pozitivno mišljenje za njihov rad. U slučaju da ne izvrše obavezu radom za opće dobro, ponovo idu na sud pa se ta kazna, srazmjerno neodrađenom periodu, zamjenjuje kaznom zatvora – naglašava Krđalić.
Ovakav način izvršenja kazne donosi i velike uštede budžetu Federacije BiH, jer se računa kako samo jedan dan boravka osuđenog u zatvoru državu košta više od 100 KM. Tako je za presude u ZDK-u 2017. godine ostvarena ušteda od 234.000 KM, a i za prošlu bi godinu ušteda mogla iznositi oko 200.000 KM.
Krđalić ističe kako je prošle godine pristiglo samo osam takvih presuda, od kojih su u potpunosti izvršili samo jednu, tri su u toku, a dvije će biti realizirane uskoro. Preostale dvije u planu su da budu realizirane do aprila ove godine.
– Najpovoljnije su bile prve dvije godine. Tako smo 2014. godine imali 80, a godinu kasnije 75 presuda, nakon čega je uslijedio pad. Godine 2016. bilo je 23, isto toliko i 2017., dok je 2018. godine bilo samo osam. Sudovi su bili obaviješteni da više ne dostavljaju takve presude, zbog kadrovske nepopunjenosti u Ministarstvu – navodi Krđalić i dodaje da će uskoro ponovo obavijestiti sudove da im šalju takve presude, pa se očekuje i ponovno povećanje.
FENA
