Bosanskohercegovačka politička javnost, nažalost, i dalje govori jezikom kojem je odavno istekao rok. Jedan od najčešće korištenih pojmova u političkom diskursu u Bosni i Hercegovini je “međunarodna zajednica”.
Taj termin, koji je nekada imao jasno definisano značenje, danas je postao prazna fraza, relikt prošlosti koji više ne odražava stvarnost globalne politike.
Pitanje koje se nameće jeste: šta danas zapravo znači “međunarodna zajednica” i kako se BiH treba postaviti u kontekstu tih nejasnih i zastarjelih koncepcija?
“Međunarodna zajednica” kao relikt prošlosti
U periodu nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, pojam “međunarodna zajednica” bio je sinonim za Zapad, a posebno za Sjedinjene Američke Države. To je bilo vrijeme kada je Washington imao neospornu hegemoniju u globalnoj politici, a većina zemalja prilagodila je svoje stavove i politiku američkim interesima. U tom kontekstu, “međunarodna zajednica” bila je jasno definisana: to su bili oni koji su podržavali Dayton, koji su nametali reforme i koji su, u određenoj mjeri, obezbjeđivali stabilnost u regiji.
Međutim, svijet se promijenio. Kina je postala globalna ekonomska sila, Rusija je ponovno afirmisala svoj utjecaj, Turska vodi svoju nezavisnu vanjsku politiku, a čak i unutar Evropske unije postoje različiti stavovi i pristupi.
Koncept “međunarodne zajednice” kao homogenog bloka koji diktira pravila igre jednostavno više ne postoji. Danas svaka od ovih sila ima svoje interese, svoje prioritete i svoje načine djelovanja.
Ko je danas “međunarodna zajednica”?
Pitanje koje se nameće jeste: ako više ne postoji jedinstvena “međunarodna zajednica”, na koga se tačno poziva politička javnost? Da li se radi o SAD-u, koje više nemaju isti utjecaj kao prije? Da li se radi o EU, koja je sama suočena s unutrašnjim podjelama i izazovima? Ili možda o Kini i Rusiji, koje imaju sasvim drugačije vizije globalnog poretka?
Ova nejasnoća pokazuje da je pojam “međunarodna zajednica” postao besmislen. On više ne predstavlja nikakvu konkretnu silu ili koaliciju, već je vrlo često izgovor za nedostatak domaće političke inicijative. Umjesto da se oslanja na tu nejasnu i zastarjelu koncepciju, Bosna i Hercegovina bi trebala pronaći svoj put i definirati svoje interese u skladu s trenutnim globalnim realnostima.
BiH mora preuzeti odgovornost za svoju budućnost
Oslanjajući se na “međunarodnu zajednicu” probosanska politika je, u stvari, izbjegavala preuzimanje odgovornosti za rješavanje unutrašnjih problema. Umjesto da radi na jačanju institucija, jača individualne veze ona je čekala da neko drugi donese rješenja. Međutim, takav pristup više nije održiv, pogotovo nakon odluka novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Probosanska politika mora shvatiti da više ne postoji jedinstvena “međunarodna zajednica” koja će joj reći šta da radi. Umjesto toga, mora naučiti da balansira između različitih globalnih sila, da definiše svoje interese i da gradi odnose sa svima, ali na temelju jasne i samostalne strategije. To znači da bi trebalo prestati koristiti prazne fraze i početi raditi na stvarnim reformama koje će omogućiti napredak zemlje.
Kraj iluzija, vrijeme je za akciju
Pojam “međunarodna zajednica” postao je iluzija kojom se političari koriste kako bi opravdali svoju neaktivnost i nedostatak vizije. Međutim, vrijeme iluzija je prošlo. Bosna i Hercegovina se nalazi u svijetu koji je postao mnogo složeniji i višepolarniji, a da bi uspjela u njemu, mora prestati oslanjati se na zastarjele koncepte nastale nakon Hladnog rata i početi graditi svoju budućnost na temelju realnosti.
Umjesto da čeka spas od nekog nedefinisanog “međunarodnog zajedništva”, probosanska politika treba preuzeti inicijativu u svoje ruke. Jer, na kraju krajeva, “međunarodna zajednica” više ne postoji – postoji samo Bosna i Hercegovina i njeni građani, koji od svojih političkih predstavnika zaslužuju više od upraznih poziva na reakcija sada već nepostojeće “međunarodne zajednice”.
(KLIX.BA)
