Tema „Odgovor Kruga 99 o Deklaraciji HNS-a“ je današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“. a jedan od uvodničara prof. dr. Senadin Lavić kazao je da upućuju jednu vrstu racionalnog odgovora na deklaracije koju je Hrvatski narodni sabor (HNS) objavio ili obznanio proteklih godina, kao poseban akcenat stavljaju deklaraciju sa 12. zasjedanja HNS-a od 8. februara 2025. godine.
Lavić je na pres-konferenciji, prije početka sesije Kruga 99, kazao da već godinama Srbija i Hrvatska, preko svojih političkih trabanata u Bosni, obznanjuju deklaracije, odnosno političke izjave o svojim namjerama i ciljevima.
– U tim deklaracijama koje se obraćaju javnosti vidi se da Srbija i Hrvatska ne odustaju od svojih hegemonijskih namjera spram Bosne i Hercegovine i da ne priznaju nju kao suverenu državu. Na srpsko-srpskoj deklaraciji od 8. juna 2024. godine, pojavila se nedavno deklaracija 12. zasjedanja HNS-a u Mostaru od 8. februara 2025. godine, udruženja građana na čijem je čelu Dragan Čović, koji pokušava glumiti legitimnog predstavnika svih bosanskih Hrvata katolika i istovremeno biti desna ruka Zagreba u institucijama države La Bosne i Hercegovine.
Dodao je da ova „srbijansko-kroacijska koordinacija deklaracijskog djelovanja upućuje na kontinuitet antibosanskog saveza Beograda i Zagreba, što je jasan znak da oni, nažalost, nemaju druge političke spram Bosne i Hercegovine osim politike podjele i pljačkanja njezine teritorije“.
To je, kaže Lavić, postalo, čini se, njihova kulturna matrica.
Napominje da je HNS, prije svega, udruženje građana koje sebi daje za pravo da razmatra stanje države i „da glumi naddržavnu formu koja s nebeskih visina zastupa cijeli bosansko-hrvatsko-katolički narod“.
– Ne treba potcijeniti namjeru da ovo udruženje građana želi figurirati kao nadinstitucionalno tijelo koje odlučuje o političkoj strategiji i pravno-političkim odlukama koje se tiču jednog cijelog naroda. Ovim metodama saborovanja pokušavaju urediti odnose u Bosni izvan institucija države Bosne i Hercegovine i predstaviti stanje u pravno-političkom sistemu kao haotično i nefunkcionalno. Plemenski sabor želi predstaviti važnijim sebe od institucija države Bosne i Hercegovine – istaknuo je Lavić.
Stoga je, navodi on, bitno naglasiti, između ostalog, da Hrvatski narodni sabor ne predstavlja cijeli hrvatski narod Bosne i da nije krovno tijelo bosanskog hrvatskog katoličkog naroda u demokratskom sistemu gdje postoji država Bosna i Hercegovina i njezine državne institucije.
Po njegovim riječima, „posebna poslastica na kraju HNS-ove deklaracije jeste ideja o izmjeni Ustava i primarnog Izbornog zakona“.
– Deklaracija odustaje od demokratije i predlaže konsocijaciju koja navodno podrazumijeva da ustavne i izborne reforme odražavaju puni paritet i jednakopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje u tijelima vlasti.
Pisci deklaracije ne žele demokratski princip jedan čovjek, jedan glas, što je osnova demokratije, jer u tom slučaju ne bi mogli manipulirati većinskom voljom građana – kazao je između ostalog Lavić.
Jedan od uvodničara bio je i prof. dr. Hazim Bašić koji je kazao da je najnovija verzija deklaracije Hrvatskog narodnog sabora dokument koji se umnogome nalazi u koliziji sa savremenim demokratskim standardima i principima.
Spomenuo je nekoliko elemenata koji su, kako je rekao, ključni za dalji demokratski razvoj BiH.
– Zagovaranje konsocijacijske demokratije koja je, kao model, odavno napuštena, čak štaviše, nikada nije ni zaživjela u svom punom kapacitetu, zapravo predstavlja korak unazad na evropskom putu BiH.
Čak se i to zagovaranje konsocijacijske demokratije uzima selektivno. Da samo napomenem, taj oblik demokratije podrazumijeva proporcionalnost, a to znači da se raspodjela političke vlasti, kao i javnih prihoda, vrši proporcionalno zastupljenost određene socijalne skupine, etničke skupine, jezične skupine itd. Umjesto pojma proporcionalnost, u deklaraciji se koristi isključivo termin paritet, dakle nije konsocijacijska demokratija – naveo je Bašić.
Pored toga, dodao je on, imamo izjavu da je Hrvatski narodni sabor krovno političko tijelo hrvatskog naroda u BiH, „što je svakako neistina“.
– Hrvatski narodni sabor, kako znamo, nije se pojavljivao na izborima, nema izborni rezultat u tom obliku i, nadamo se da nikada neće nijedna etnička skupina u BiH imati svoje krovno političko tijelo. To onda ne bi bila demokracija nego nekakav plemenski politički model – mišljenja je Bašić.
Po njegovim riječima, kada se pogleda kao cjelina, „ova deklaracija se može promatrati i kao kočnica na evropskom putu BiH“.
– Naime, ona je u koliziji sa temeljnim principima liberalne demokratije i modernim demokratskim standardima kakvi danas vrijede u zemljama EU – zaključio je Bašić.
Uvodničar na današnjoj sesiji bio je i prof. dr. Enver Halilović, koji je kazao da je Deklaracija HNS-a BiH „rigidni etnocentrički dokument“.
Naveo je da ova deklaracija potvrđuje ideologiju da je suverenitet naroda iznad suvereniteta države, s jedne strane.
– S druge strane, deklaracija HNS-a BiH je izraz faktičkog političkog dogovora na relaciji Beograd – Zagreb i Banja Luka – Mostar prema Bosni i Hercegovini. Generalno se može pokazati da je dobra strana deklaracije da je uzela u razmatranje strateških važnih društvenih i političkih pitanja. Međutim, vrlo loša strana je, posebno u političkom smislu, da su sva pitanja postavljena etnički nadmeno i tako kao da bosanski Hrvati žive izolirano, samostalno i nezavisno od drugih etničkih i vjerskih skupina u BiH. Zbog toga se u deklaraciji ni na jednom mjestu ne spominje politički djelotvorna riječ, dogovor sa drugim etničkim grupama ili političkim parlamentarnim strankama u provođenju deklaracije – kazao je, između ostalog, Halilović.
(FENA) J. Č.
