Svaki treći zalogaj koji čovječanstvo pojede je zahvalom pčela, što dovljno govori o izuzetnoj ulozi pčela za opstanak čovječanstva, ali je daleko veća i značajnija njihova uloga u opštoj korisnoj funkciji oprašivanja bilja u proizvodnji hrane nego u pčelaskim proizvodima, poupt meda, propilisa i polena.
Ovo ističu u Savezu pčelarskih udruženja Zeničko- dobojskog kantona, koji broji 15 članica sa 1.102 aktivna člana, koji posjeduju blizu 37 hiljada košnica, čemu treba dodati još bar 30 posoto onih koji nisu članovi.
Zbog izraženih klimaskih promjena pčelarska godina je počela vrlo rano i loše. Ali, bilo je padavina ovih dana pa su očekivanja da bi šumska i livadska paša na višim predjelima, s obzirom da je bilo dovoljno vlage, mogle spasiti sezonu i izvuči pčelare, bez obzira što zanju da u pčelarstvu ništa nije sigurno. Loš prinos, zasad neće utjecai na tržiše pčelinjih proizvida. „Iako je pčelarska godina, zbog ranog početka, potpuno neizvjesna, kao i prethodne, zasad nema najava poskupljenja meda, on je na niovu 25 KM po kilogramu”, jasan je Munib Husejnagića, predsjednik Saveza udruženja pčelara ZDK i član Uprabnog odbora Saveza pčelara FBiH.
Kada je u pitanuju prirpema društava za pašu, pčelari parktično mogu zanemariti sve ono što su učili iz literature, knjige i škole koje su prošli, jer se moraju nanovo učiti iz prakse jer pčelare u nekim sasvim drugim ulsovima. „Ja sam odvezao svoje pčele na pašu u Posavinu, 10. aprila je procvjetao bagrem. U naredna tri dana sam imao 11 kilograma unosa, a prethodnih godina sam tek iza 01. maja selio pčele dole, što će reči da je ranije trebalo pripremiti pčele da bi one iz prirode unijeli nektar . Dakle, drastične se promjene dešavaju i mi pčelari se dovijamo kako znamo i umijemo“, kaže Huejnagić.
ZDK je jedan od boljih i brojnijih u većem bh. entitetu, ali podrška institucija i sistema vlasti nije dobra. Izdvajaju samo dobru podršku Grada Zenice, koji im godišnje izdvaji 700 hiljada KM, dok je kantona u zadnje dvije godine dao 10 do 20 hiljada, što je, kako kažu, sramotno i daleko ispod onoga što izdvajaju vlasti u drugim kantonima, zbog čega pčelari najavljuju i mogući štrajk. Sa ili bez podrške vlasti, pčelari su svjesni važnosti, uloge i zančaja pčele za čovjeka. Prepoznale su to i Ujedinjene nacije jer su na inicijativu Pčelarskog saveza Republike Slovenije, posebnom rezolucijom, 20. maj proglasile Svjetskim danom pčela. Ovaj dan je određen prema datumu rođenja jedog od pionira i dajena pčelarstva, Slovenca Antona Janše, koji je rođen daleke 1734. godine, a pečlari će ga, prema najvi, obilježiti nizom aktovnosti. (S.G.)
