Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec april 2024. godine iznosi skoro tri hiljade maraka i veća je u odnosu na isti periode prošle godine za 20 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je oko 45 posto koliko je potrebno bilo izdvojiti prošlog mjeseca za kategoriju prehrane. Iz udruženja potrošača poručuju da oni ne mogu utjecati na kontrolu rasta cijena, ali da nadležni mogu i moraju – jer narod u Bosni i Hercegovini, kako kažu jedva preživljava.
Zapravo je iznos prošlomjesečne sindikalne korpe 2.930,20 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2024. iznosila je 1.315 KM, a minimalna prema Odluci Vlade FBiH je 619 maraka. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 21,12%, a prosječnom oko 45 posto malo više nego što je potrebno izdvojiti za kategoriju prehrane.
“Ovo je veoma teška situacija za stanovništvo Federacije, ljudi ne žive već bukvalno preživljavaju. Odakle uopće ljudima novac da prežive mjesec, uzimaju kredite, posuđuju novac kako bi si omogućili egzistenciju. Zato bi Vlada (FBiH) trebala hitno reagovati”, smatra Ferida Kulović, predsjednica UG “Potoršač”.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Dakle, ukoliko roditelji nemaju plate po hiljadu i po maraka takve porodice žive na rubu egzistencijalnog minimuma.
“Evo ako se vratimo u prošlu godinu, potrošačka korpa za mjesec april 2023. je iznosila 2.445 maraka. Razlika je, odnosno povećanje u aprilu 2024. je 485 maraka, što je za oko 20% više, a znamo da plate nisu rasle u prethodnoj godini 20%”, dodaje Kulović.
Samu potrošačku korpu Saveza samostalnih sindikata BiH čini sedam kategorija: prehrana, stanovanje i komunalne usluge, higijena i održavanje zdravlja, obrazovanje i kultura, odjeća i obuća, prijevoz i o državanje domaćinstva.
Prema ovim podacima, a znajući generalno kakva su primanja u javnom i realnom sektoru niti se dobro hranimo, ni oblačimo, zdravlja, obrazovanje, higijena su nam također na nisokom nivou. Čast izuzecima – mada ne bismo rekli da ih je tako malo – onim čija su mjesečna primanja po nekoliko hiljada maraka. (A. Huskić)
