Procjenjuje se da je 1,4 miliona smrtnih slučajeva povezano s faktorima rizika iz okoliša, kao što su zagađenje i klimatske promjene na prostoru evropskog regiona Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji okuplja 53 zemlje, navodi se u saopćenju te organizacije.
Ove sedmice, evropski ministri okoliša i zdravlja će se obavezati na poduzimanje hitnih mjera kako bi smanjili te zapanjujuće brojke i zaštitili naš opstanak na planeti.
Očekuje se da će zemlje koje se sastanu na Sedmoj ministarskoj konferenciji o životnoj sredini i zdravlju u Budimpešti, 5-7. jula, usvojiti deklaraciju sa specifičnim skupom akcija za bolju pripremu zdravstvenih sistema za suočavanje sa uticajem klimatskih promena, smanjenje uticaja zagađenja na zdravlje ljudi, i integrirati razmatranja prirode i biodiverziteta u okolišne i zdravstvene politike, što znači holistički pristup zdravlju ljudi, životinja i same planete.
“Sprječavanje više od milion smrtnih slučajeva svake godine usljed faktora rizika iz životne sredine je na dohvat ruke, znamo šta treba da radimo, a sada je vrijeme da pretočimo riječi u djela“, rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO za Evropu.
On dodaje da svako ima pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu. Ipak, trostruka ekološka kriza – klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta – ugrožava samo naše postojanje i postojanje naše planete, našeg doma.
“Budimpeštanska deklaracija nudi konkretne akcije za poboljšanje okruženja u kojem ljudi žive, smanjenje tereta bolesti, smanjenje zdravstvenih nejednakosti, ublažavanje pritiska zdravstvenih sistema i poboljšanje naše kolektivne otpornosti na buduće pandemije“, naglašava Kluge.
Pandemija COVID-19 pogoršala je ekološke i zdravstvene pritiske i zdravstvene nejednakosti.
Novi izvještaj WHO – „Zdrava životna sredina u Evropskoj regiji WHO: zašto je to važno i koje korake možemo preduzeti da poboljšamo zdravlje“ – pokazuje da zagađenje vazduha, neispravna voda, loša sanitarija i higijena, klimatske promene i hemijsko zagađenje i dalje predstavljaju značajnu prijetnju zdravlju u regionu, sa nesrazmjernim uticajem na najugroženije, uključujući djecu, žene i starije ljude.
Rizici po životnu sredinu također doprinose četvrtini svih nezaraznih bolesti na svijetu, uključujući karcinom, zajedno sa kardiovaskularnim, respiratornim i mentalnim bolestima.
