Na kockanje i klađenje samo u prošloj godini je u Federaciji BiH potrošeno 1,6 milijardi maraka u skoro 4.000 naplatnih mjesta.
Moderniji i multidisciplinarniji pristup prevenciji i tretmanu ovih ovisnika, ali i funkcionalna i zdrava porodica su ključ rješenja ovog velikog društvenog problema, zaključili su to, među ostalim, socijalni radnici na višednevnom seminaru u organizaciji Društva socijalnih radnika ZDK.
Vrlo je važno pitanje države i društva kada o kockanju govorimo. Država to dozvoljava, da ne kažemo podržava, a na društvo rast ove ovisnosti djeluje destruktivno. Prema riječima Mirnesa Telalovića, pomoćnika direktora kantonalnog Zavoda za bolesti ovisnosti i jednog od predavača na seminaru koji je obuhvatio i druge aktuelne o ovisnostima posljedice ovog različitog pristupa su sve vidljivije. Imamo li mehanizme za spriječavanje?
„Imamo mehanizme, imamo institucije, kao i stručnjake, samo je važno da to posložimo kako treba, odnosno da se ovim problemom bavimo na moderniji način. Istraživanja, analize i rješenja od prije 20 godina više nisu relevantna jer se radi o ovisnostima koje mijenjaju svoj „karakter“ shodno razvoju modernog vremena i tehnologija.”
U Kantonalnom zavodu za bolesti ovisnosti trenutno je sedam pacijenata u tretmanu liješenja ovisnosti od kocke, u Odjeljenju za liječenje bihevioralnih ovisnosti. Nemoguće je znati koliko ova država ima ukupno ovisnika o kocki, klađenju i online klađenju, ali podaci koji se odnose na ovo su neumoljivi.
„Prema podacima federalne Porezne uprave u prošloj 2021. godini u kladionicama je potrošeno negdje oko 1,6 milijardi KM, a zabrinjava i slijedeći podatak, da je te godine potrošeno više nego prethodne (2020.) kada je na klađenje u Federaciji BiH potrošeno 1,3 milijarde maraka. Istraživanja su pokazala da svaki treći stanovnik u BiH uzrasta od 15 do 25 godina boravi često u kladionicama u jednom od 3.900 naplatnih mjesta koliko ih ima ukupno u našoj državi“.
Sredine u kojima nada odumire, a beznađe raste su vrlo pogodne za porast ove vrste ovisnosti. Uz moderniji interdisciplinarni i multisektoralni pristup, ključ riješenja prema riječima Telalovića jeste funkcionalna porodica.
„Važno je biti dobra majka, ali isto tako je važno biti i dobar i uzoran otac. Otac koji će npr. između ostalog, svakog dana reći toj majci da je voli“.
U periodu koji slijedi naš sagovornik, iako je kako kaže po prirodi optimista, ne vidi skoro rješenje problema, jer to je proces koji zahtijeva mnogo rada stručnjaka i nadležnih iz oblasti medicine, socijalne zaštite, politike, policije, ali navodi da pionirskim koracima u Mostaru i Zenici idu ka hrvatskom modelu otvaranja KLOK-ova, klubova ovisnika o kocki. (A. Huskić)
