Prema podacima Agencije za statistiku u našoj zemlji, u posljednjih deset godina prosječna mjesečna isplaćena neto plata porasla je za samo 161 KM, što je znatno manje u odnosu na rast prosječne plate u zemljama okruženja.
Savez samostalnih sindikata BiH već duže vrijeme provodi aktivnosti u cilju povećanja najniže plate koja trenutno iznosi 406,06 KM i takva je još od 2016. godine, odnosno od zaključenja posljednjeg Općeg kolektivnog ugovora. U februaru 2018. godine i taj ugovor je odlukom Udruženja poslodavaca otkazan, a Vlada Federacije BiH je ta koja je u skladu sa izmjenama i dopunama trebala donijeti odluku o utvrđivanju najniže plate. Ipak, takva odluka nikada nije donesena.
„Imajući u vidu takvu situaciju i činjenicu da je FBiH jedina teritorija u Evropi koja nema definisanu najnižu cijenu rada, tj. najnižu platu, Savez samostalnih sindikata BiH je prošle godine pripremio i u proceduru uputio prijedlog Zakona o minimalnoj plati gdje smo definisali da ona bude 1000 KM neto u etapama. Takva plata pratila bi i priča o rasterećenju privrede, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, usvajanje izmjena Zakona o doprinosima, kao i o porezu na dohodak, kako bi se smanjilo poresko opterećenje rada“, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK. 24. juna 2021. godine Sindikat je organizovao i proteste u Sarajevu na kojima je prvi zahtjev bio donošenje Zakona o minimalnoj plati. Zakon je upućen klubovima svih parlamentarnih stranaka, Vladi FBiH, Ministarstvu finansija, Ministarstvu rada i socijalne politike i još nemamo konkretnih informacija dokle se došlo u razmatranju, ali vidimo da smo apsolutno pokrenuli lavinu aktivnosti i priče vezano za potrebu povećanja i usklađivanja najniže plate.
Čak se, tvrdi naš sagovornik, i premijer FBiH Fadil Novalić slaže da je trenutna najniža plata neprihvatljiva i da ekonomski rast opravdava povećanje najniže plate ali, na 700 KM. „Ono što je problem u toj njegovoj priči je da se povećanje najniže plate vezuje direktno za usvajanje Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, što u principu ukazuje ne samo na potrebu smanjenja poreskog opterećenja radnika, nego i toplog obroka, poreza, te regresa i svih onih naknada koje radnik dobija sada po osnovu nesamostalnog rada, a koje su neoporezive“, ističe naš sagovornik.
„U toj varijanti i ako bi to prošlo u principu, radnici koji imaju neki neoporezivi maksimalni topli obrok i prevoz u visini između 50 i 60 KM, u suštini ne bi dobili ništa ili vrlo malo, te iz tog razloga mi ostajemo pri našem zahtjevu da se donese Zakon o minimalnoj plati i da ona bude 1000 konvertibilnih maraka“, kazao je za Zenicainfo.ba Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK. (B.D.)
