Bosna i Hercegovina svake godine bilježi negativni prirodni prirast. U prvih šest mjeseci ove godine razlika između broja umrlih i rođenih je 13 tisuća 306, a do kraja godine se očekuje da premaši 20 tisuća, što je trostruko više nego prije tri godine. Unatoč zabrinjavajućim podacima, Bosna i Hercegovina nema strategiju ni usvojenu pronatalitetnu politiku kojom bi se zaustavio negativni prirodni prirast.
Na osnovu prirodnog priraštaja Bosna i Hercegovina će do kraja godine izgubiti više od 20.000 stanovnika, što će biti neslavan rekord kada je u pitanju odnos novorođenih i umrlih, ne računajući migracije, kaže demografski analitičar i otac četvoro djece Adnan Ferhatbegović. Od minusa od 7.000 2018. godine, razlika između rođenih i umrlih iznosila je 2019. godine – 10.000, a 2020. godine – 16.000.
“Nema osnova za optimizam ni u narednom periodu, jer se pitanje negativnog prirodnog priraštaja ne može riješiti ad – hok mjerama. Dosadašnji pokušaji rješavanja su daleko od dovoljnog“, smatra demograf Aleksandar Čavić.
Ni na državnom ni federalnom nivou ne postoji strategija niti nadležno ministarstvo koje bi se bavilo ovom problematikom. Na osnovu dokumenta „Demografska obnova Republike Srpske“ Ministarstvo porodice, omladine i sporta subvencionira stambene kredite, daje naknade i besplatne udžbenike za višečlane porodice, jednogodišnji materinski dodatak za nezaposlene majke.
Prema projekcijama federalnog Zavoda za statistiku, Federacija BiH će sa 2,1 milion stanovnika u prošloj godini 2070. godine imati 1,6 miliona. Naši sagovornici napominju da je pad nataliteta uzrokovala i činjenica da je Bosnu i Hercegovinu u posljednjih 10 godina napustilo 300.000 mladih i obrazovanih ljudi.
