Čitajući komentar s kraja 2019. poznatog njemačkog autora Henrika Böhmea, iz ove perspektive djeluje kao da je čovjek tim djelom pod naslovom “Gdje je ta prokleta recesija?” naslutio da će sve krenuti kako ne treba. Iako je u njemu kritizirao katastrofičare, i sam je priznao da su brojna poduzeća već tada proživljavala napeta vremena, piše Večernji list BiH.
Proces najvećih promjena
Trgovinski ratovi, ne samo između Amerikanaca i Kineza, zadaju im glavobolju. Uz to, tu je i ova priča bez kraja oko Brexita što, ukupno gledano, usporava gospodarske aktivnosti. To jako osjeća njemačka strojograđevna industrija, kao i kemijska. Autoindustrija, uključujući i dobavljače autoindustrije, nalazi se u procesu najvećih promjena otkako se proizvode automobili. Automobili, strojevi, kemija: kad tri najveće industrijske grane u Njemačkoj imaju poteškoća, to nedvojbeno ostavlja tragove – napisao je između ostalog.
I onda dolazi 2020., svijet zbog zdravstvene krize tone i u gospodarsku, svi poslovi doživljavaju negativne brojke, kako u svijetu tako i u BiH. Prva na udaru upravo je automobilska industrija.
Samo u ovoj zemlji prodaja novih automobila pala je za 31,7 posto, s 9865 na 6783, a na početku te godine prognoziralo se kako bi prvi put prodaja novih automobila u BiH mogla prekoračiti 10 tisuća i kako će gospodarstvo nezaustavljivo rasti.
Razgovarali smo s predsjednikom Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori Federacije BiH Harisom Muratovićem koji nam je objasnio svu aktualnu situaciju u autoindustriji.
“Poskupljenja novih vozila dogodila su se zbog povećanja cijena određenih sirovina i komponenti koje se koriste pri proizvodnji automobila. Usporen proces proizvodnje prouzročen ranijim zastojem zbog pandemije koronavirusa također je povećao potražnju za automobilima te je iz tog razloga također blago povećana cijena vozila, uz inflatorna poskupljenja koja su svake godine praksa u autoindustriji. Što se tiče lokalnog tržišta, identični su razlozi za poskupljenje vozila. Osim toga, treba dodati i činjenicu da ove godine turističko-ugostiteljski sektor odlično posluje, što se izravno reflektira i na autoindustriju”, priča nam Muratović.
Novi nameti
Sugovornik ističe i kako su mnoge rent-a-car kuće povećale zahtjeve za nabavu vozila, što je također rezultiralo blagim poskupljenjem vozila na lokalnom tržištu.
“Ova je godina počela s neizvjesnosti i bojazni što bi se moglo događati na tržištu, ali se već u drugom tromjesečju tržište značajno oporavilo i u kontinuitetu imamo dobre rezultate kako u prodaji tako i u servisu”, kaže Muratović. Otkrio nam je kako će biti i novih poskupljenja u ovoj zemlji.
“Očekuju se određena poskupljenja početkom iduće godine zbog toga što vlasti na razini Bosne i Hercegovine odnosno entiteta žele primijeniti nove namete na uvoz automobila kroz uredbe o produljenoj odgovornosti proizvođača. To podrazumijeva obvezu naplate određenih pristojbi koje se mjere prema težini vozila, obračunavaju se fiksni troškovi za gume na automobilima. Na ulje, gume i baterije također bi se trebale plaćati određene pristojbe, što će, naravno, u konačnici povećati cijene na tržištu. Na ovaj način, koji je jedinstven u regiji i cijeloj Europi, bosanskohercegovačke vlasti uvode nove namete ne dajući ništa zauzvrat. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi i regiji koja ne daje nikakve stimulacije za ekološki prihvatljiva vozila. U pitanju su višemilijunski iznosi za koje još uvijek nemamo jasne razloge uvođenja niti imamo uvid u transparentnost njihove buduće potrošnje”, rekao je Muratović.
Tako se, primjerice, kupnja električnih vozila u Srbiji i Crnoj Gori stimulira s pet tisuća eura, u Sloveniji sa sedam i pol, a u Hrvatskoj čak 9150 eura, dok je u Albaniji PDV na takva vozila 0 posto, carina također, a troškovi registracije su niži za 70 eura. Kupnju hibridnih vozila Hrvatska također najviše stimulira, s pet hiljada eura.
