Posljedica pandemije korona virusa je i činjenica da je da je promet u gotovo svim trgovačkim firmama koje se bave prodajom hrane i higijenskih potrepština u velikoj mjeri povećan.
Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine je jučer od Udruženja poslodavaca i Sekcije za trgovinu tražio hitnu isplatu finansijske kompenzacije za radnike koji svoj trud i rad svakodnevno ulažu kako bi građani ostali snadbjeveni osnovnim životnim namirnicama.
U objektima, koje su posjetili predstavnici Sindikata proteklog vikenda, radnici se bore sa povećanim brojem kupaca, povećanjem potražnje ali i sa higijensko – epidemiološkim izazovima.
„Obišli smo više od stotinu radnih mjesta. Radnici su preplašeni, kao i svi građani, ali stanje u objektima je dosta različito. Uvidjeli smo da pojedini poslodavci uveli mjere zaštite za svoje radnike, dok, sa druge strane, u nekim objektima radnici uopšte nemaju sedstva za dezinfekciju nego su prepušteni sami sebi“, rekla je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, koja napominje da su obezbijedili značanje količine dezinfekcionih sredstava članstvu.
Odgovor od Udruženja poslodavaca i Sekcije za trgovinu o hitnoj isplati finansijske kompenzacije za radnike i radnice u trgovinama nisu dobili.
„Naša komunikacija sa Udruženjem poslodavaca u posljednje vrijeme je dosta loša. Početkom sedmice smo tražili dodatne zaštite mjere za radnike. Poslije medicinskog osoblja oni su najizloženiji samoj zarazi, a osim toga, oni su i potencijalni prenosioci zaraze jer su u stalnom dodiru sa kupcima“, dodala je Beširović.
Trgovci u radnjama su svakodnevno ugroženi, a povećana potražnja dovodi do toga da je broj kupaca u trgovinama znatno uvećan nego što je to bilo ranije.
„Obaveza svakog poslodavca je da obezbijedi zaštitu za svoje zaposlenike na radnom mjestu. Na terenu smo vidjeli da poslodavci koji imaju veći broj trgovačkih objekata zaista poduzimaju mjere i na svaki sat vremena dezinfekuju kolica i kasu. Bitno je napomenuti da su radnici, posebno u supermarketima, izloženi dodatnom pritisku jer rade sa minimumom ljudskih kapaciteta, a stalna potražnja iziskuje stalno punjenje polica robom koju kupci masovno kupuju“, napominje Beširović. (Irdina Nezić)
