Prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u suštini je usaglašen sa usvojenim Nacrtom, kao i prijedlozima poslanika i delegata Parlamenta FBiH – kazao je pomoćnik federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Izedin Kurtović u izjavi za Fenu, reagirajući na stavove Obrtničke komore FBiH (OKFBiH) u vezi s predloženim zakonom.
Kurtović napominje da je Prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH izrađen shodno zaključcima oba doma Federalnog parlamenta, prema kojima su bili obavezni uvrstiti prijedloge, sugestije i primjedbe poslanika Zastupničkog doma, delegata Doma naroda, Saveza općina i gradova te nadležnih općinskih službi, udruženja obrtnika i obrtnika pojedinačno, kao i drugih zainteresiranih aktera.
– Korigovana je visina obrtničke članarine, ukinuta je velika i mala obrtnica jer u proteklih devet godina nije zaživilo njeno izdavanje, a ukinuta je i mogućnost obavljanja obrta bez rješenja. Osim toga, fizičkim licima i penzionerima omogućeno je obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja – naveo je.
Pomoćnik ministra naglašava da je ovim prijedlogom Zakona omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta, omogućeno pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, kao i ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika.
– To znači da obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti obuhvaćenih rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem kojim se odobrava obavljanje obrta – kazao je, dodajući da shodno tome ne mogu prihvatiti navode iz stavova Obrtničke komore FBiH.
Pojasnio je da neke primjedbe obrtnika date tokom izrade Zakona nisu mogle biti usvojene jer su se odnosile na oblasti koje su u nadležnosti drugih resornih ministarstava, navodeći da se, prije svega, radi o mogućnosti refundacije bolovanja koje traje više od 42 dana te smanjivanju taksi i obaveza od kantonalnih i općinskih organa.
Komentirajući neke od primjedbi na predloženi zakon, između ostalih one koje se odnose na ukidanje Obrtnica, kazao je da Obrtnice zaista ne postoje u Prijedlogu Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH, ali da nisu zaživjele ni tokom proteklih devet godina.
– Stoga je navedenim prijedlogom Zakona predviđen obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta – rekao je, dodajući da će registar sadržavati i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost, i što je najbitnije, podatke o tome čiji je upis obavezan u skladu s ovim zakonom.
Kurtović smatra da se radi o velikom iskoraku u odnosu na postojeći Zakon, jer je trenutna evidencija obrtnika na veoma niskoj razini i nije moguće sa sigurnošću konstatovati koliko obrtnika posluje u FBiH.
– U suvremenom svijetu informatizacije, obrtnim registrom, a ne obrtnicom, približavamo se savremenim trendovima, što je i cilj ovoga zakona – istakao je.
Govoreći o broju pravilnika, naglasio je da je novim prijedlogom Zakona predviđeno više od jednoga pravilnika, odnosno njih šest, te da će konačan broj biti definiran u narednom periodu.
Između ostalog, pomoćnik federalnog ministra se osvrnuo i na pitanje imovine obrtnika, napominjući da su obrtnici, u skladu s postojećim, kao i budućim Zakonom o obrtu – fizička lica, kako ih tretira i Porezna uprava, te da zbog toga Ministarstvo nije u mogućnosti komentirati dio oblasti regulirane drugim zakonima.
Kada je u pitanju prodaja obrta, naglasio je da je obrtnik, kako je već rečeno, fizičko, a ne pravno lice te je stoga obrt vezan za JMBG vlasnika obrta, još jednom ponovivši da ta oblast nije u nadležnosti Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
Za primjedbu obrtnika koja se odnosi na mogućnost prodaje, rekao je da je u prijedlogu Zakona članom 18. stav 4 propisano da “obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju njegove osnovne djelatnosti obuhvaćene rješenjem, s tim da se te djelatnosti uobičajeno obavlja uz navedenu osnovnu djelatnosti”.
Osim navedenog, ukazao je na činjenicu da članovi zajedničkog domaćinstva mogu pomagati u obavljanju obrta, što je propisano članom 23. ovog Prijedloga Zakona, dok OKFBiH predlaže da članovi domaćinstva mogu raditi u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa, što je, tvrdi Kurtović, “pretpostavka zloupotrebe”.
Osvrnuo se i na pitanje odgovornosti obrtnika, pojasnivši da je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta tretiralo ograničenje odgovornosti obrtnika nad cjelokupnom imovinom propisivanjem člana 25.
– Tim članom je mogućnost izvršenja nad imovinom obrtnika ograničena i ne može se provesti nad stvarima i pravima kojima se protiv njih ne bi mogao provesti kada ne bi mogao obavljati privrednu djelatnost, te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove djelatnosti, ako mu je ona osnovni izvor sredstava za život – rekao je.
Na kraju izjave, ukazao je na to da organiziranje obrtnika i osoba koja obavljaju srodne djelatnosti tretira Poglavlje 5 Prijedloga Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, a na koje se odnosi 28 članova Zakona te da je zaista detaljno obrađeno.
Zaključio je da OKFBiH problematizira spomenuto Poglavlje “zbog pripadnosti članarine Udruženju ili Komori”. (Fena)
