Danas slabija geomagnetna oluja pogađa Zemlju

Zemljino magnetno polje danas će pogoditi geomagnetna oluja najslabije jačine, saopštili su iz američkog Centra za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencije za proučavanje okeana i atmosfere (NOAA).

Riječ je o fenomenu koji može da utiče na elektromreže, satelite i avionske linije, te pruzrokovati zastoj čitavog svijeta.

Geomagnetna oluja privremeno je ometanje Zemljine magnetosfere i prouzrokovana je aktivnostima Sunca, kada udarni talas i oblak magnetnog polja Sunčevog vjetra zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase napadaju Zemljino magnetno polje tri dana nakon Sunčevih aktivnosti.

Geomagnetne oluje obično traju dan ili dva, ali mogu trajati i danima.

Prema saopštenju NOAA ova geomagnetna oluja je klasifikovana na skali od jedan do pet kao G-1, što znači da će biti najslabije jačine.

Svejedno, kako se navodi, ta oluja mogla bi da prouzrokuje „slabe oscilacije na mrežnim stanicama i manji uticaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju“.

Oluja kategorije G-5, na primjer, uticala bi na električnu energiju i bezbjednosne sisteme širom svijeta, pa bi moglo doći do potpunog urušavanja sistema računalnih mreža i velikih oštećenja na električnim transformatorima.

To bi, kako se navodi, moglo prouzrokovati nestanak struje širom Zemlje.

Oluja jačine G-5 može naštetiti i radiotalasima te stvoriti potpuni haos u društvu – ne bi radili mobilni telefoni, GPS ni Internet.

Caringtonov događaj najveća je zabilježena geomagnetna oluja u istoriji, a dogodila se septembru 1859. godine.

Skorije je poznat slučaj iz 1989. godine, kada su za vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru nedjelju dana.

Uticaj geomagnetnih oluja na ljude tek će se proučavati, ali poznato je da golubovi pismonoše, na primjer, za vrijeme takvih oluja imaju problema sa navigacijom i nisu u stanju da pronađu mjesto na koje treba da slete. (Tanjug)