Hrvatska traži sezonske radnike: Zašto je atraktivna za bh. radnu snagu

Bosanci i Hercegovci odlaze da rade u susjednu Hrvatsku prvenstveno zbog nesređene ekonomske i političke situacije u njihovoj domovini, ali i zato što im je ta zemlja blizu i nalazi se u Evropskoj uniji (EU), ističu ekonomski stručnjaci.

Sasvim logičnim smatraju da se bh. radna snaga, usljed nemogućnosti zaposlenja u rodnoj grudi, “trbuhom za kruhom” bez mnogo promišljanja zapućuje ondje gdje ima posla.

A najbliža im je upravo Hrvatska, koja svake godine potražuje desetine hiljada turističkih, građevinskih, ali i radnika iz raznih drugih oblasti. Stoga nas i ne treba čuditi kada na Jadranu kod nekog konobara čujemo čisti bosanski jezik.

Ekonomski ekspert Željko Šainu razgovoru za Vijesti.ba ističe da je odlazak radne snage izvan granica države veliki gubitak za BiH, te da na tom planu treba nešto hitno poduzeti.

– Nažalost, u našoj zemlji nemamo organizovanog ekonomskog i poslovnog sistema, pa dio radno sposobnih odlazi tamo gdje lakše mogu zaraditi za život – ističe Šain, naglasivši da nam je zakazala ekonomska propaganda radnih mjesta.

Sa osmišljenijom ekonomskom politikom u BiH, nastavlja, može se naći dovoljno posla koji je nasušno potreban da bi se ti ljudi mogli zaposliti.

Šain napominje kako se naši ljudi zavaravaju odlaskom u Hrvatsku, misleći da će na taj način dobiti radnu dozvolu, a samim tim i priliku za zaposlenje u bilo kojoj drugoj državi članici EU.

Upozorava kako je ponižavajuće, ali i sasvim očekivano da radnici iz BiH nisu u ravnopravnom položaju s domicilnom radnom snagom u Hrvatskoj.

Zlatko Hurtić, također ekonomski ekspert, u izjavi za Vijesti.ba ističe kako posljednji podaci ukazuju na to da veliki broj građana iz naše zemlje obavlja sezonske poslove u Hrvatskoj, posebno u toku turističke sezone.

– Uglavnom se radi o nezaposlenoj radnoj snazi koja nema posebnog iskustva i ima poteškoća ne samo zaposliti se u BiH, nego i ostvariti nivo zarade koja se nudi u Hrvatskoj – riječi su Hurtića.

Prema izvorima iz Hrvatske, naglašava, u protekloj godini broj radnih dozvola za stranu radnu snagu iznosio je oko 9.000, a u ovoj se popeo na čak 15.000.

– Hrvatska je nedavno kvotu za rad stranaca sa 9.000 povećala na 31.000, tako da je sasvim izvjesno da će u ovoj godini biti izdat toliki broj radnih dozvola. Sami hrvatski izvori navode da se uglavnom radi o radnoj snazi koja dolazi iz BiH. Međutim, taj broj mora biti daleko veći ako se zna da jedan dio radne snage u Hrvatskoj radi bez papira – dodaje Hurtić.

Navodi da je u Hrvatskoj iz naše zemlje najviše angažirano tzv. građevinskih radnika, njih oko 10.000, dok ih je u turizmu oko 4.000.

– Nema sumnje da će, kako sezona bude odmicala, broj uposlenih u turizmu iz naše zemlje rasti – poručio je Hurtić.

Čini se da je dnevnica građevinskog radnika u Hrvatskoj, dodaje, skoro za 50 posto veća u odnosu na onu u BiH, te je stoga razumljivo da se ova radna snaga sve više seli u Hrvatsku.

Saglasan je sa Šainom kada su u pitanju prava bh. radnika u Hrvatskoj.

– Naravno da su najugroženiji oni koji rade “bez papira”. Međutim, tu je odgovornost naše Ambasade i konzulata u Zagrebu da prate situaciju i u svakom momentu reagiraju ukoliko dođe do ugrožavanja njihovih osnovnih prava. Naravno, to zahtijeva i veliki angažman Ministarstva vanjskih poslova BiH kako bi se osiguralo da radnici koji odlaze u Hrvatsku u svakom momentu znaju kome mogu da se obrate radi zaštite – zaključuje Hurtić.

Izvor: Vijesti.ba / D.K.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime