U Domu zdravlja Maglaj u tri povezana slučaja s promjenama na plućima i na osnovu kliničke slike kod nekoliko članova iste porodice posumnjali su na mogućnost COVID-19, što su rezultati testiranja vrlo brzo i potvrdili.
Kako DZ Maglaj nema epidemiologa, na teren izlazi Alis Kozica, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo pri Institutu za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica koji u koordinaciji sa svojom ekipom iz Instituta i načelnicom službe za epidemiologiju dr.med. Fatimom Bašić, te ljekarima i medicinskim osobljem iz Maglaja počinje raditi na jednom cilju – spriječiti širenje infekcije. Maglaj kao frekventna općina do tada nije imao slučajeva, i prvi slučajevi pojavili su se u fazi lokalnog širenja, tako da će se sumnja u pojavu žarišta/klastera vrlo brzo otkrivanjem novih slučajeva pokazati opravdanom, naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Posebna briga
“Budnošću dr. Mladene Lazić, pulmologa, otkriveni su prvi slučajevi u Maglaju. Bilo je zaraženo nekoliko članova porodice među kojima je bilo i djece, krenulo se u istraživanje i došli smo do podatka da je jedan od članova porodice bio uposlenik firme u ovoj općini i da je već bio na bolovanju. Obaviješten je vlasnik firme koji je sve uposlenike odmah poslao na godišnji a Dom zdravlja Maglaj je angažirao sve na pozivanju svakog od njih telefonom i obaviještavali su ih da se ne kreću”, priča epidemiolog dr. Alis Kozica kako je krenula ‘borba’ sa prvim žarištem u Maglaju.
“Otišli smo u prostorije firme da utvrdimo kako i na koji način se radilo, i utvrdili da je na malom prostoru radio veći broj osoba za mašinama koje nisu bile puno udaljene jedne od drugih. U međuvremenu su stizali rezultati testiranja, a među njima je bio i pozitivan test uposlenice koja je radila na organizaciji i održavala kontakt sa većinom drugih uposlenika što je povećalo bojazan da bi broj slučajeva mogao biti još veći”, prisjeća se Alis Kozica. U međuvremenu se nastavilo sa testiranjem drugih uposlenika i njihovih bliskih kontakata:
“Išli smo polako i oprezno, od mašine do mašine, rekonstruirali kako su i na koji način mogli biti u kontaktu, i tako smo pratili trag. Pozitivni su odmah upućivani u izolatorij Kantonalne bolnice Zenica, a ostalima su izdavana rješenja o samoizolaciji uz konstantno praćenje njihovog zdravstvenog stanja”, dodaje.
Nakon što je uz angažiranje svih aktera i požrtvovan rad epidemiologa koji su 24 sata pratili stanje na terenu i spriječili opasnost od širenja virusa na daleko veći broj ljudi žarište stavljeno pod kontrolu, ‘buknulo’ je drugo u još jednoj firmi. Urađeno je više testova, stigao je rezultat prema kojem su svi osim jednog bili negativni, ali jedan pozitivan donio je posebnu brigu – također se radilo o osobi angažovanoj na poziciji na kojoj dolazi u kontakt sa velikim brojem drugih uposlenika.
“Izašli smo na teren i vidjeli da imamo sličnu situaciju kao u prošlom slučaju, ali da se ovdje radilo na dva sprata, bili su podijeljeni u smjene ali se na prvi pogled moglo vidjeti da nekoliko njih pokazuju vidljive simptome, a više dana su dolazili na posao. Kao i u prethodnom slučaju, uslijedilo je istraživanje kontakata, testiranja, pozitivni su poslani u izolatorij a ostali stavljeni u samoizolaciju”, priča Alis Kozica. Dodatni problem je bio što su u ovoj firmi radile i osobe s područja Tešnja, Zavidovića i Žepča, o čemu su odmah obaviješteni lokalni domovi zdravlja i ambulante porodične medicine kako bi nastavili s daljim postupanjem.
Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju u ZZJZ pri Institutu za zdravlje i ishranu u Zenici kaže kako su pravovremeno otkrivanje žarišta, njegovo stavljanje pod kontrolu i sprečavanje širenja infekcije među ključnim elementima u borbi protiv koronavirusa.
“Virus je nov, pokazalo se do sada da ima dug period inkubacije od 14 dana, u nekim slučajevima i duže, vrlo brzo se širi u zajednici, i potrebno je da se na vrijeme prepozna svaki mogući sumnjivi slučaj kako bi se moglo reagirati odmah na početku, i u spomenutom slučaju krajnji cilj je ispunjen djelovanjem na prve slučajeve, njihove kontakte i članove porodica. Kod pojave žarišta ide se na teren i istražuje svaki slučaj, i gašenje žarišta u Maglaju, kao i drugih, proizvod je koordiniranog rada, traženja i istraživanja”, kaže Fatima Bašić dodajući kako će i u budućnosti biti najbitnije na vrijeme reagirati na pojavu žarišta, u skladu s kriznim planom i uz angažiranje svih aktera:
“Prenos virusa je jači u zajednici, i upravo tu treba staviti fokus i ubuduće uz nastavak aktivnog epidemiološkog nadzora”, dodaje podsjećajući kako je upravo u Zenici otkriven prvi slučaj COVID-19 u FBiH.
“Uz pripremu, krizni plan i educiran kadar i u tom prvom slučaju nije došlo do naglog širenja i spriječeno je širenje infekcije”, potcrtava.
Muhamed Skomorac, stručni saradnik za epidemiologiju u ZZJZ pri INZ Zenica kaže kako je na prvom slučaju radio s timom ljudi i da bez obzira na činjenicu da su se susreli s nečim s čim se do tog momenta nije susreo niko od njihovih kolega u FBiH, nije bilo straha.
“Imali smo zaštitnu opremu koja nas je adekvatno štitila, bez obzira na različitu boju s kojom su se građani tada našalili na društvenim mrežama. Nije bilo razloga za strah jer smo u ovom poslu tu praktično i najzaštićeniji s obziromda provodimo sve mjere zaštite, otišli smo na teren i uzeli bris od osobe, objasnili smo joj o čemu se radi i ona je isto bila dosta smirena, i uz sve potrebne mjere sanitetskim vozilom za prijevoz zaraženih osoba prebačena je u izolatorij”, prisjeća se Muhamed Skomorac dodajući uz osmijeh da je on bio ‘žuti lik’ sa fotografije.
Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica prim.dr. Senad Huseinagić kaže da se od prvog zabilježenog slučaja COVID-19 u Federaciji BiH, “reagovalo brzo i efikasno i spriječeno je brzo širenje”
“Kao i kod stavljanja žarišta u Maglaju i drugih žarišta pod kontrolu, dobra koordinacija i priprema, uz rad svih aktera po kriznom planu rezultirali su sprečavanjem širenja zaraze koje bi bez svih tih mjera sigurno bilo većeg intenziteta. Na vrijeme su date preporuke epidemiolozima pri domovima zdravlja koji imaju epidemiologe, kao i ostalom osoblju, a kad se već moralo desiti – dobra okolnost je da se prvi slučaj desio pri domu zdravlja sa jednom od najjačih higijensko-epidemioloških službi u kantonu”, kaže Senad Huseinagić potcrtavajući važnost koordinacije u slučaju pojave žarišta i činjenicu da ni jedan dom zdravlja u tom slučaju nije sam.
Zaštita bolnice
“Bilo je veoma bitno djelovati odmah na početku, formirati prvo koordinaciono tijelo pa krizni štab i sačiniti krizne planove po kojima će se kasnije raditi. Skupili smo ključne i stručne ljude iz bolnica, domova zdravlja, inspekcija i Instituta, tu je bio i pomoćnik ministra poljoprivrede koji je bio veterinarski inspektor s obzirom da je virus životinjskog porijekla i da se tad još nije znalo da li je zoonoza…, i svi drugi kako bi se uspostavio sistem, podijelile obaveze i odgovornosti”, podsjeća Senad Huseinagić dodajući kako su, i pored činjenice da je zbog pojave nekoliko žarišta u momentu razgovora Zeničko-dobojski kanton bio kanton sa najviše zaraženih, osnovne zadaće ispunjene:
“Virus se nije proširio, a na početku je zauzet stav kako će svi zdravstveni kapaciteti biti dostupni svima bez obzira da li su pozitivni ili negativni, pa smo tako imali i jedan porod i jedan operativni zahvat za osobe koje su pozitivne na koronavirus. Radilo se na zaštiti bolnica, adekvatnim trijažama, a glavni cilj je bio spašavanje života. Svi pozitivni pacijenti se smještaju i smještali su se u izolatorij kako bi se mogli pratiti i u slučaju pogoršanja kliničke slike adekvatno tretirati”, pojašnjava, dodajući kako je uz sve navedeno veoma bitna i komunikacija s građanima i privrednim i drugim subjektima.
Načelnik službe za školsku higijenu u INZ Zenica doc.dr. Nino Hasanica u proteklom periodu je uz redovne obaveze u saradnji s epidemiolozima i drugim izradio oko 40 preporuka, smjernica, savjeta i raznih instrukcija u kontekstu COVID-19 koje je distribuirao direktno i u saradnji sa samostalnim referentom za informisanje i odnose s javnosti u INZ Adnanom Džonlićem.
“Veoma je bitno da se sve ono što se radi kvalitetno iskomunicira i da informacije dođu do onih do kojih trebaju doći. Taj segment bio je bitan od početka, a biće posebno važan i u narednom periodu, Izrađene su procedure za rad vrtića, ugostiteljskih objekata, đačkih i studentskih domova…, kontinuirano se radi na svim ostalim preporukama, radi se i na terenu i u tri faze će se raditi na protuepidemijskoj dezinfekciji gdje bi u okviru treće faze na red došle i škole kako bi spremno dočekali sljedeću školsku godinu”, kaže Nino Hasanica.
U kontekstu priče o žarištima od kojih su u momentu razgovora ona u Maglaju bila ‘ugašena’ a žarište u Tešnju bilo u fazi stavljanja pod kontrolu, Nino Hasanica dodaje kako su preporuke za postupanje unutar firmi i poslovnih objekata direktno poslane na više stotina adresa još prije izbijanja prvog žarišta u Maglaju, a dr. Fatima Bašić potcrtava kako se upravo u tim slučajevima moglo vidjeti koliko je važno pridržavanje preporuka:
“Kroz naš plan i program svim ustanovama i preduzećima upućene su preporuke da se organizuju na najbolji mogući način, neki su to ozbiljno shvatili i proveli sve mjere te nisu imali pojavu žarišta i radili su bez prekida, dok neki nisu i onda su se osjetile posljedice toga”.
