Tek 25,4 odsto slučajeva, prijavljenih Liniji za pomoć novinarima (FMHL), riješi se u korist novinara/ki, što govori o ukorijenjenoj praksi nekažnjivosti ovih krivičnih djela, istakli su iz Udruženja BH novinara.
Iz Udruženja su, povodom 2. novembra, Svjetskog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina prema novinarima/kama, pozvali nadležne policijske i pravosudne organe u Bosni i Hercegovini da sa mnogo više posvećenosti, profesionalne odgovornosti i u skladu sa zakonskim propisima istraže i sankcionišu napade, prijetnje i druga krivična djela počinjena prema novinarima/kama i svim drugim medijskim radnicima/cama.
“Izostanak pravde u ovim slučajevima ne samo da destabilizira novinarsku profesiju, već doprinosi prihvatanju i jačanju kulture nekažnjivosti kao modela ponašanja pojedinaca i društva prema medijskim profesionacima/kama, naročito onima koji rade u nezavisnim medijima i kritički izvještavaju o temama od javnog interesa“, naglasili su.
Ratni zločini prema novinarima i novinarkama prošli nekažnjeno
Visokom stepenu nekažnjivosti u miru, naveode iz Udruženja, treba dodati i podatak da država BiH i njeni entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, nisu kaznili ratne zločine prema novinarima/kama počinjene u periodu 1992 -95.
“U tom periodu mučki je ubijeno, stradalo tokom granatiranja ili nestalo 80 novinara/ki, među kojima je bilo i 10 stranih državljana. Nijedan od ovih zločina nije adekvatno istražen niti su počinioci kažnjeni!? BH novinari su u junu ove godine predali Tužilaštvu BiH spisak novinara/ki ratnih žrtava – još jednom ih pozivamo da pokrenu istrage i stvore uvjete za procesuiranje i ovih djela ratnog zločina“, poručili su.
Upravni odbor BH novinara podsjeća i na pokušaj ubistva Željka Kopanje, vlasnika Nezavisnih novina iz Banjaluke u oktobru 1999. godine, kada je eksplodirala bomba ispod njegovog autobobila, a on sam zadobio teške tjelesne povrede. Kopanja je umro 2016. godine ne dočekavši okončanje istrage ovog atentata i kažnjavanje počinilaca.
Kažnjavanje zločina prihvatiti kao zakonsku i moralnu obavezu
Pozitivan korak u efikansijem sankcionisanju nasilja prema novinarima/kama u BiH, dodaju iz Udruženja BH novinara, napravljen je kroz imenovanje “kontakt tačaka” – osoba u tužilaštvima i policiji nadležnim za prijavu napada i vođenje istraga po službenoj dužnosti.
Upravni odbor BH novinara skreće pažnju da visok stepen nekažnjivosti navedenih djela neće moći zaustaviti (samo) odgovorni pojedinci, već se mora raditi na tome da cjelokupni pravosudni sistem prihvati vladavinu prava kao svoju profesionalnu vrijednost, a kažnjavanje zločina prema novinarima/kama ne samo kao zakonsku, nego i moralnu obavezu.
“Upravni odbor BH novinara poziva sve novinare/ke, urednike/ce i druge medijske radnike/ce da prijavljuju svaku prijetnju i svaki oblik nasilja Liniji za pomoć novinarima (FMHL), policiji i tužilaštvima ili svima zajedno. Jer, višedecenijsku spiralu nasilja prema bosanskohercegovačkim novinarima/kama jedino je moguće zaustaviti stalnim prijavljivanjem slučajeva i privođenjem pravdi njihovih počinilaca!“, poručili su iz Udruženja.
