Pokušaj dogovora o povećanju minimalne plate u Federaciji BiH ponovo je završio bez konkretnog rezultata na nedavno održanoj sjednici Ekonomsko- socijalnog vijeća FBiH.
Dok sindikati traže minimalac od najmanje 1.500 maraka, Vlada FBiH i poslodavci zagovaraju znatno manje uvećanje i zadržavanje postojeće metodologije, prema kojoj bi novo uvećanje minimalca bilo oko 50 KM, odnosno sa dosadašnjih 1.026 KM, na 1076 KM, što u Savezu samostalnih sindikata BiH smatraju neprihvatljivim.
“Stav Sindikata je potpuno jasan, da se Član pet Uredbe promijeni i da se minimalna plata veže za prosječnu platu Federacije BiH. Naš prijedlog je bio da to bude za osnovnu školu, NK radnike 80 posto od prosječne plate, za srednju školu 90 posto, za višu 95 posto i za visoku stručnu spremu 100 posto. To bi bilo kvalitetno rješenje, gdje bi osoba sa SSS imala minimalnu platu 1.553 KM. Nakon sjednice ESV uputili smo i zvanično prema Vladi FBiH prijedlog izmjene Uredbe i da se ovo pravo uredi na kvalitetan način”, kazao nam je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Kurtović upozorava da predloženo povećanje nije dovoljno da odgovori na svakodnevni rast troškova života, podsjetivši da je potrošačka korpa koju su izračunali za mjesec oktobar dostigla 3.594 KM, te da trenutni minimalac ne može pokriti ni njenu trećinu.
“Rast indeksa potrošačkih cijena je jako visok i očekujemo da plate radnika budu korektne, a ne da se dižu za 50 KM, umjesto da bude sasvim normalna, da bi radnici mogli živjeti i raditi u BiH, a ne da idu u zemlje Evrope, gdje će imati primanja tri puta veća”, naglašava Kurtović.
S druge strane, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić upozorava da povećanje plata mora pratiti i rasterećenje privrede. U suprotnom, dodatni troškovi mogli bi se negativno odraziti na poslovanje, dok radnici ne bi osjetili stvarno poboljšanje životnog standarda.
“Fokus ekonomskih politika treba da bude na prosječnoj plati i eventualnom pomjeranju medijalne plate. Minimalna plata neće učiniti radnika sretnim, kako u BiH, tako u bilo kojoj zemlji svijeta. Minimalne plate su one plate sa kojih se treba ići prema višim kategorijama plata, na način da što manji broj radnika bude na minimalnoj plati, jer radnici sa minimalnom platom imaju najveću šansu da će napustiti ovo tržište rada, jer neće biti zadovoljni”, mišljenja je Čavalić.

Smatra da se pitanje minimalne plate ne može posmatrati izolovano od ukupnog ekonomskog ambijenta i reforme tržišta rada. “Pravo pitanje nije koliko će rasti minimalac, nego kako možemo spustiti zbirnu stopu na 31 posto. Ukoliko bi bio usvojen ovaj prijedlog sindikata, mi bi imali najveći broj radika na minimalcu. To kreira posljedično unutrašnju inflaciju, posebno u sektoru usluga, čini sklupljim javni sektori i niz drugih posljedica”, upozorava Čavalić, naglasivši da je diferencijacija na bazi diploma jako upitna u BiH, u kontekstu lažnih diploma, nezasluženih i štampanih.
Predstavnici sindikata, ipak, najavljuju da će ostati dosljedni njihovim zahtjevima. Poručuju, ukoliko nova ili aktuelna Vlada FBiH ne prihvate njihove zahtjeve za značajnijim uvećanjem minimalnih plata, da će organizovati i masovne proteste.
(M.H.)


































