Godišnja inflacija u BiH dostigla je nivo od šest posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Potrošačke cijene dostižu rekorde. Tako su u mjesecu septembru u odnosu na prethodni mjesec najviše poskupili prijevoz, za 3,4 posto, te stanovanje i režijski izdaci za 2,5 posto.
Rast cijena zabilježen je i kod odjeće i obuće (2,6 posto), obrazovanja (1,8 posto), zdravstva (0,5 posto), te hrane i bezalkoholnih pića (0,6 posto). Kada se podaci uporede sa septembrom prošle godine, najveći godišnji rast cijena zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su troškovi veći za 27,6 posto. Slijede stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti sa rastom od 12,7 posto.
“Ovo podrazumijeva da postoji izuzetan pritisak na raspoloživi dohodak naših građana. U praksi to znači da možda nominalno postoje viši dohotci, a u realnom smislu građani su siromašniji iz danan u dan zbog tekućeg pritiska inflacije. Inflacija podrazumijeva u realnom vremenu opadanje novca, odnosno, možete imati nominalno više novčanica, a realno s tim novčanicama kupiti manje dobara ili usluga”, ističe Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Upravo građani inflaciju osjećaju kroz svakodnevne odluke- šta kupiti, šta odgoditi i čega se odreći. Odlazak u kupovinu za mnoge postao je ozbiljan test kućnog budžeta. Svaka marka ima svoju namjenu, a prije nego što korpa stigne do kase, mnogi već računaju šta mogu kupiti, a šta ostaviti za neki drugi put.
Ponajviše su inflacijom pogođeni građani sa minimalnim dohodcima- penzioneri, nezaposleni i zaposleni sa minimalnim primanjima i oni nose najteži teret. Zato, pitanje nije samo koliko su cijene porasle, nego i koliko je novca građanima ostalo nakon što plate račune i kupe ono najpotrebnije.
Razgovarajući s našim sugrađanima, mnogi su nam se požalili da sve teže žive, te svakodnevno sastavljaju, kako kažu, kraj s krajem. “Već se odričem mnogo toga, kupujem samo najosnovnije da preživim od početka do kraja mjeseca. Hrana i računi su mi prioritet, a ostalo šta ostane”, požalio nam se jedan od naših sagovornika.
Čavalić ističe da je trenutna inflacija uzrokovana domaćim ekonomskim politikama, i da je teško naći dugoročno rješenje za ublažavanje krize.
“Tu treba biti obazriv. Imati predvidljive institucije, jasne zakone, težiti liberalizaciji i dinamičnoj ekonomiji. Međutim, značajnim dijelom inflacija je uvezena, na način da imamo globalnu energetsku krizu. Cijene goriva na našim benzinskim pumpama, kao eklatantan primjer, sve to utječe na porast inflacije. BiH malo može uraditi u tom kontekstu, izuzev što se kratkoročno državni nivo može odreći akciza na naftu i naftne derivate i tako pomoći da se smanji inflatorni udar na naše građane i našu privredu”, zaključuje Čavalić.
(M.H.)
