Iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) su na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu objasnili zašto tvrde da je ekonomija FBiH u jako teškoj situaciji.
Predsjednik UP FBiH Adnan Smailbegović je napomenuo da u Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH, kojeg čine poslodavci, sindikat i vlada, još uvijek postoje različiti pristupi kada je u pitanju rast minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM. Uvjerava da su poslodavci skloni da se to pitanje dogovori dijalogom, ali da su neki bili skloni da se ono dogovori pritiskom.
Kratko se osvrnuo na dvije uredbe Vlade FBiH u cilju da finansijski pomogne poslodavcima usljed rasta minimalne plate.
“Vlada je donijela odluku i mi smo željeli da se neke stvari drugačije urede. Željeli smo maksimalno utjecati na uredbe kojima će se sigurno dijelom ublažiti negativne posljedice, ali one će i dalje biti tu”, tvrdi.
Kao te posljedice je istakao rast cijena proizvoda i usluga, otkaze, za koje je naveo da će biti u narednih mjesec-dva, rast sive ekonomije i usporavanje privrednog rasta, koji je ocijenio kao najbolnijom dugoročnom posljedicom.
Pozvao je Vladu FBiH da provede fiskalnu reformu i pozdravio je njenu namjeru da uvede online fiskalizaciju jer smatra da će se time doprinijeti borbi protiv sive ekonomije. Zatim je komentarisao broj zaposlenih u javnom sektoru i broj penzionera.
“Bh. javni sektor je najveći u Evropi. Prema pojedinim podacima, više od 40 posto od ukupnog broja zaposlenih je u javnom sektoru dok je u Evropi to 16 posto. Javni sektor jede sve ono što građani plate u budžet. Nadalje, odnos penzionera i zaposlenih jeste da je taj odnos jedan od najlošijih u Evropi, samo je u Rumuniji lošije. Kod nas je taj odnos skoro jedan radnik prema jednom penzioneru dok je u EU taj odnos jedan penzioner prema 1,7 radnika. Da bismo to sustigli, bilo bi potrebno da se 100.000 zaposlenih iz javnog sektora prebaci u realni sektor i da se zaposli još 150.000 ljudi”, ukazao je Smailbegović.
Prema njegovim riječima, fiskalne reforme će sigurno za neke biti bolne, ali to je jedini način da se izađe iz ove situacije. Istakao je i ono što je poslodavcima neprihvatljivo.
“Možete krivično odgovarati ako ostvarite imovinsku korist u svojoj firmi, što je apsurdno i već postoje sudski procesi protiv tih ljudi”, kazao je.
Problemi izvoznika
Članica UP FBiH i vlasnica travničke kompanije GS-TMT Snježana Kopruner je izjavila da je Vlada imala dobru namjeru s rastom minimalne plate, ali da je to ispalo kao da je “bacila bombu među sve nas”. Naglasak njenog obraćanja bili su problemi s kojima se suočavaju izvoznici.
“Problem izvoznika jeste kriza koja je možda veća nego ona iz 2008. i 2009. Ta kriza se osjeća na zapadnom tržištu. Njemačka kao glavni izvozni partner, posebno u metalnoj branši, u velikom je padu. Minimalne plate su bile popriličan udarac onima koji nisu u profitabilnijim djelatnostima”, napomenula je.
Kao problem za izvoznike je istakla i to što će Evropska unija sljedeće godine uvesti Mehanizam prekograničnog usklađivanja cijena ugljika (CBAM), što će značiti oporezovanje svega onoga što se uvozi u EU, a zbog čega se emitovao uljendioksid (CO2) u njihovoj proizvodnji. Uvjerava da uopće niko ne reaguje na to.
Podsjetila je i na probleme u transportu, koji se ogledaju u tome što bh. vozači kamiona ne mogu biti u EU duže od tri mjeseca godišnje.
“Time se nanosi velika šteta i prijevoznicima i izvoznicima. Nadam se da će Vlada u razgovoru s EU to riješiti jer ćemo inače morati tražiti usluge firmi iz EU”, navela je.
Kopruner je ukazala i to da je broj bolovanja u Bosni i Hercegovini višestruko veći nego u EU, što se odražava na poslovanje s partnerima u zapadnoj Evropi.
(Klix.ba)
