U kojim formama se javlja govor mržnje u javnom prostoru kod nas i da li imamo odgovarajuće zakonske, institucionalne i društvene mehanizme za borbu protiv ove pojave pitanja su na koja su odgovore tražili učesnici i učesnice radionice BH novinara namijenjene mladima koji studiraju novinarstvo ili druge društvene nauke.
“Studenti protiv govora mržnje” naziv je edukativnog serijala BH novinara koji realiziraju u saradnji s Ambasadom SAD u BiH. S glavnim ciljem da budući akademski građani budu educirani o štetnosti ove društvene pojave. U Vijeću za štampu BiH napominju da je najvažnije da građani prepoznaju govor mržnje u javnom prostoru i da reaguju u svakom konkretnom slučaju. Vijeće će svakako pokrenuti proceduru uz činjenicu da uvijek postoji mogućnost prijave policijskim i sudskim organima jer je riječ o krivičnom djelu.
” Postoji mnogo mehanizama kako regulatnih tako samoregulatornih koji stoje na raspolaganju svima građanima, ali je najvažnije i najprirodnije da se svi oni koji se smatraju oštećenim jave nama”, kazala je Maida Bahto Kesendžić iz Vijeća za štampu BiH. 2
Mediji su možda i najvažnija karika u ovom lancu smanjenja ogromne količine govora mržnja u javnom prostru, dakle društvenim mrežama. Mediji mogu utjecati na uklanjanje, ali i raspršivanje takvog govora na društvenim mrežama, ali i educirati javnost o tome kakve štete gpovor mržnje može imati za posljedice. U Zenici su u organizaciji udruženja BH novinari i saradnji sa Vijećem za štampu educirani studenti i studentice zeničkog univerziteta.
“Vrijeme je i da se novinarska zajednica određenim konsenzusom ozbiljno počne boriti protiv svakog oblika govora mržnje. Kod nas je ova pojava najizraženija, dakako u sferi nacionalizma i prava LGBTQ zajednice. (A.H.)
