Preko 70 posto socijalno-ugroženih članova zeničkog Udruženja penzionera, najavljuju jaču borbu za svoja prava

Jedno od najbrojnijih udruženja penzionera u FBIH, zeničko Udruženje, koje okuplja preko 16.200 penzionera, danas je u Domu penzionera održalo svoju redovnu godišnju Izvještajnu skupštinu.

Među ostalih sedam tačaka Dnevnog reda, usvojili su Plan finansijskog poslovanja Udruženja za 2023.godinu kao i Program rada Skupštine Udruženja za 2024.godinu. Uprkos brojnim preprekama, sumirajući rezultate, ističu da su zadovoljni svojim radom.

Mirnas Buljubašić, predsjednik Udruženja penzionera grada Zenica je kazao da je u žiži rada ovog Udruženja tokom prethodne godine bila stalna borba za što bolji status penzionera, te aktivnosti vezane za isplatu posmrtnina za članove Udruženja, banjsko liječenje i godišnje karte.

“Kada je u pitanju rad u 2023. godini on je ocijenjen pozitivnim. Postigli smo dobre rezultate u radu što se tiče bilansa prihoda i rashoda. Radimo domaćinski, borimo se za naše penzionere, dajemo benefite kroz posmrtnine, pakete za bolesne, subvencije liječenja i banjskog liječenja, ali i socijalne pomoći najugroženijim članovima ”, kaže Buljubašić.

A socijalno- ugroženih je mnogo i u ovome Udruženju. Prema riječima Dževada Smailagića, predsjednika Skupštine Udruženja penzionera Grada Zenica, preko 70 posto je socijalno-ugroženih penzionera, koje okuplja zeničko Udruženje penzionera. Nezadovoljni su svojim statusom i visinom penzija, a posljednje uvećanje od 1,55 posto smatraju sramnim.

“Mi prvo nemamo podršku našeg prvog čovjeka u Udruženju FBiH, koji se ne bori na pravi način za naša prava. Došli smo u situaciju da nas je stid primiti ovo uvećanje. Mi smo poslali Vladi FBiH zahtjeve u kojima tražimo 13. penziju i usklađivanje penzija sa prosječnom platom u FBiH, te obračun naših penzija”, ističe Buljubašič, kazavši da će istrajati u svojim zahtjevima, te najavljuje i proteste ukoliko im se ne udovolji.

Zenički penzioneri, kojih je u ovome gradu 21.000, i ovu godinu će nastaviti borbom za bolji status, a kako će preživjeti, kada potrošačka korpa doseže skoro 3.000 KM, to samo oni znaju. (M.H.)