U 60 institucija Bosne i Hercegovine po ugovoru o djelu je u proteklom periodu bilo zaposleno blizu 1.700 osoba, tačnije 1.694, tvrdi Mia Karamehić Abazović, zastupnika NiP-a u Parlamentarnoj skuštini Bosne i Hercegovine, a podatak je iznijela na osnovu odgovora koje je dobila na zastupničko pitanje o ugovorima o djelu u trogodišnjem periodu.
Po odgovorima institucija dostupnim na web stranici Parlamenta BiH vidljivo je da se ugovori o djelu sklapaju i za neka radna mjesta koja postoje po sistematizaciji i da se sklapaju duži period.
Na ovaj problem i nepravilnost zapošljavanja po ugovoru o djelu za poslove koji nisu ni povremeni ni privremeni konstantno ukazuju državni revizori, ali nikako da bude riješena.
Najčešće se ugovori o djelu sklapaju za poslove čišćenja, a sklapaju se i za osiguranje, lektorisanje…
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je imalo 13 sklopljenih ugovora o djelu, između ostalog za elektronsko zavođenje pošte i za ispomoć na poslovima održavanja zgrade i izmještanja i rasporeda namještaja, te za koorodinaciju i pripremu posjeta ministra.
Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine imalo je devet ugovora o djelu, jedan od njih za davanje preporuka vezanih za poslove kabineta zamjenika ministra.
Agencija za poštanski promet BiH po ugovoru o djelu je angažovala osobu za zaprimanje i razvrstavanje pošte.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine imalo ih je 28, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine deset, između ostalog za prevoz ministra motornim vozilom.
Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine je u 2023. imala 32 ugovora o djelu, a jedan od njih se odnosio na posluživanje pića prema potrebama menadžmenta i zaposlenih i važio je cijelu godinu.
Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine je, primjera radi, u prošloj godini sklapalo ugovore o djelu za vozača-kurira, ekonomiste, prevodioca-lektora. Regulatorna agencija za komuniakcije je imala 15 ugovora o djelu u 2023. za poslove čišćenja, nadzora i kontrole sigurnosti objekata.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela imala je deset ugovora, između ostalog za referenta za održavanje vozila, za stručnog savjetnika za nabavke koji je bio angažiran i u 2021.i 2022. godini.
Služba za poslove sa strancima je u 2023. godini imala 50 prevodioca po ugovoru o djelu, a Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine je na ovaj način upošljavalo ljude za čišćenje, održavanje web stranice pa i višeg stručnog saradnika za finansije.
– “U 60 institucija broj uposlenih po osnovu ugovora o djelu je 1.694, od čega je 49 navedeno da vrše poslove koji su sistematizirani u instituciji gdje rade, što je protivzakonito, dok je 781 osoba evidentirana da vrši poslove koji nisu sistematizirani.
Za 864 uposlena nema odgovora vrše li sistematizirane poslove ili ne, premda se iz sadržaja odgovora na pitanje može pouzdano zaključiti da su u pitanju redovni poslovi bez kojih institucija ne može funkcionirati” – navela je Karamehić-Abazović, uloživši prije nekoliko dana inicijativu da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u roku od šest mjeseci sačini javno dostupnu online bazu podataka svih ugovora o djelu koje sklapaju institucije BiH.
Ona je istakla i da su upitni i ugovori sklopljeni s osobama za poslove čišćenja, održavanja i slično, a koji koštaju više od iznosa firmi koje se bave tom djelatnišću. Konstatovala je i da ugovori o djelu nerijetko traju duži vremenski period, odnosno duže od godinu, s prekidima, a sve kako bi bila formalno zaobiđena zakonska zabrana ovakve prakse. (Faktor)