Iz štampe je nedavno izašao roman „Tanka punta“ pisca Jasmina Agića. Roman je nagrađen na anonimnom konkursu Fondacije za izdavaštvo 2023. godine. Izdavač romana je tešanjska izdavačka kuća Planjax.
Riječ je o romanu u čijem se središtu nalazi priča o demobilisanom borcu Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji proživljavajući kratku i strastvenu ljubav otkriva kako još uvijek nije prevazišao ratne traume. Važno je reći kako je „Tanka punta“ roman koji se, u najvećem dijelu, bavi Zenicom tokom posljednjeg rata. Sudbina glavnog protagonista Ajeta obilježena je zbivanjima iz rata u tolikoj mjeri da zbog jednog „misterioznog“ događaja, kojega cijeli život nesvjesno potiskuje iz svoga pamćenja, ne uspijeva usmjeriti život u normalnom smjeru. To je roman koji se bavi poslijeratnom bosanskom stvarnošću, problemima ratnih veterana, siromaštvom, ali najviše marginaliziranjem pojedinaca i tranzicijskom nepravdom koja uništava bosanskohercegovačko društvo.
Ajet je ličnost u kojoj se prepoznaje sudbina desetina hiljada demobilisanih boraca, koji su
idealistično pritupali odbrani zemlje da bi nakon završetka rata doživjeli lično razočarenje i društvenu nepravdu. Upravo ta „zarobljenost“ u prošlosti Ajetu ne dozvoljava da razvije svoju ljubav sa zagonetnom Ladom, koju upoznaje tokom posjete rodbini u dalmatinskom gradu Pločama. Agić je ovim romanom pokazao da priče koje tematiziraju rat još uvijek posjeduju snagu da zarobe čitaoca svojim zapletima, ali još i više dvojbama i dilemama koje proganjaju protagoniste takvih priča.
Suštinski antiratni roman problematizira način na koji rat uništava one koji su ga fizički preživjeli, jer bez obzira koliko se nastojali odmaknuti od ratnih zbivanja shvataju da je cijeli njihov život obilježen samo jednom biografskom činjenicom; tom da su jedan dio svog života bili vojnici. Jasmin Agić je nagrađivani prozni pisac, esejist, književni i filmski kritičar, koji je do sada objavio knjige kratkih priča: „Gospođica Biljana Tepalj i druge priče“, „Bahka“, „Peto godišnje doba“„Povučen život“, i „Čudo u ulici Omera Maslića“. Autor je drame za čitanje „Terezinski sužanj“, koja opisuje posljednji dan u životu Gavrila Principa i dviju knjiga eseja „Historija odbačenih“ i „Književna teorija i praksa interpretacije“.
