Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 31. augusta donijela odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini za osnovne životne namirnice, brašno, šećer, hljeb, mlijeko, suncokretovo ulje, jaja, svježe meso, te dertendženti za veš i suđe.
Prilikom određivanja visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa da marža trgovaca može pokriti troškove poslovanja i osigurati im kontinuitet obavljanja djelatnosti, kao i da ne služi za ostvarenje ekstra profita trgovaca.
Prema odluci Vlade FBiH, mjere neposredne kontrole cijena odnose se na proizvode u nadležnosti FBiH, kantona, grada i općine, propisane odredbama Zakona o kontroli cijena, kao i na ostale životne namirnice i druge proizvode koje prodaju svi učesnici u lancu snabdijevanja, odnosno privredna društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i na malo.
Ova pravna i fizička lica obavezna su utvrditi i primjenjivati marže tako da one u veleprodaji i maloprodaji ne prelaze maksimalnu visinu marži u procentualnom iznosu na nabavnu cijenu.
“Prije stavljanja u promet proizvoda i robe mora se sačiniti kalkulacija proizvodne cijene. Na to se dodaje PDV i onda se obračuna veleprodajna marža. Zatim se za proizvode u prodavnicama sačinjava maloprodajna kalkulacija, u skladu sa propisima o trgovini, i na to je se dodaje maloprodajna marža i to je konačna cijena koju plaćaju kupci. Znači u cijenu proizvoda se uračunava veleprodajna i maloprodajna marža plus PDV 17 posto i to je konačna cijena koju plaća kupac“, navodi se u Pravilniku o formiranju cijena u Federaciji BiH.
Trgovcima se isplati platiti kaznu ako su zaračunali veću maržu.
Nije najveći problem u maržama već male kazne kada se prekorači određen postotak marže. Cilj je povećati kazne kako su i ranije zahtijevali iz Federalne inspekcije, kao i ekonomski analitičari. Federalna inspekcija je zatražila i od novog ministra trgovine Amira Hasičevića da se hitno povećaju kazne u slučaju kada se obračanaju veće marže od dozvoljenih na određene proizvode.
“Kazne koje su propisane Zakonom o kontroli cijena djeluju stimulativo jer je zaprijećena kazna za pravno lice 1.250 maraka. Da li se on uopće boji te kazne? Sigurno ne jer je pola kazne 625 maraka. Ovaj se zakon mora hitno mijenjati jer je prevaziđen. Donesen je 1995. godine s tim da je određene izmjene pretrpio 2008. godine. Kaznena politika se mora mijenjati kao i nadzor“, izjavio je ranije za Faktor Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor.
Federalna uprava za inspekcijske poslove od aprila 2021. godine neprekidno provodi i nadzor nad poštivanjem odluka Vlade FBiH o ograničavanju marži pojedinih osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda, te nafte. Od početka primjene odluka u aprilu 2021. godine, inspekcia je u FBiH izvršili su više od 6.000 nadzora, utvrdili prekršaje koji podrazumijevaju izdavanje najmanje 2.000 prerkšajnih naloga, s finansijskim teretom od najmanje 1,5 miliona maraka.
Od početka 2023. godine izvršeno je 377 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih su kod 127 subjekata nadzora utvrđene nepravilnosti koje podrazumijevaju izdavanje 228 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 141.250 maraka.
Nadležnost u ovoj oblasti dijeli se s kantonalnim inspekcijama, te je, prema do sada dostavljenim podacima od kantonalnih inspekcia u FBiH od početka 2023. godine izvršeno 998 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih su utvrđene nepravilnosti koje podrazumijevaju izdavanje 509 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 309.402 maraka, te izdata 53 rješenja o otklanjanju nadostataka, podaci su Federalne uprave za inspekcijske poslove.
