TI BIH proteklih godina insistirao da se izradom strategija za borbu protiv korupcije izvrši analiza i unapredi transparentnost dodjele sredstava u cijeloj Bosni i Hercegovini. Neki nivoi vlasti strategijama su prepoznali korupcijske rizike u ovoj oblasti ali trenutno stanje pokazuje da je malo toga urađeno na poboljšanju
U zadnje dvije godine iz budžeta na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini izdvojeno je preko 121 miliona KM za finansiranje udruženja i fondacija. To su podaci koje je danas predstavio Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) u prvom javnom registru koji prikazuje koja udruženja dobijaju javna sredstva i u koju svrhu.
Iznos koji je dobijen nije konačan, jer neke institucije skrivaju podatke o tome koga finansiraju zbog čega je TI BiH pokrenuo 6 upravnih sporova pred nadležnim sudovima i izjavio 32 žalbe organima vlasti. Procedure kojima je podijeljeno oko 15.000 grantova bile su netransparentne, novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta su ukazali revizori na svim nivoima.
Dodatni problem su političke zloupotrebe i sve prisutnija pojava sukoba interesa, gdje se brojni javni funkcioneri istovremeno nalaze na čelu udruženja koja dobijaju sredstva. TI BiH je do sada identifikovao 47 takvih funkcionera u BiH, a dio njih potencijalno se nalazi u sukobu interesa. Pored toga, podaci TI BiH pokazuju da je u posljednja dva izborna ciklusa preko 800 kandidata bilo na čelu nevladinih organizacija koje su dobijale javna sredstva.
Najviše novca dobili su sportski klubovi, boračke organizacije i vjerske zajednice, a najviše novca (49%) podijeljeno je sa lokalnog nivoa. Državni nivo daje samo 3% ali većina novca dijeli se iz budžetskih rezervi i sve se po ocjeni Ureda za reviziju radi bez javnog poziva, dok se preporuke u pogledu transparentnosti godinama izbjegavaju provesti.
U Federaciji BiH je po podacima TI BiH podijeljeno je 77.4 miliona KM, a najviše novca sa entitetskog nivoa izdvaja Federalno ministarstvo kulture i sporta. Novac se, po ocjeni revizora, dijelio na osnovu kriterija koji nisu mjerljivi, a sve je zavisilo od subjektivne ocjene članova komisije, gdje je samo jedan bod korisnicima donosio 10.000 KM više.
Revizori navode i da je Tuzlanski kanton podijelio oko 822.000 KM boračkim organizacijama i oko 420.000 KM vjerskim zajednicama bez jasnih i mjerljivih kriterija, a slično je utvrđeno i u Kantonu Sarajevo koji je za dvije godine podijelio oko 14,6 miliona KM. Ove ocjene federalnih revizora su važne, jer je utvrđeno da postoji sistemski problem samovolje kod podjele milionskih sredstva, što ostavlja prostor za političke zloupotrebe, sukob interesa i izvlačenje novca u organizacije povezane sa vlastima.
Tako je samo iz budžeta Općine Velika Kladuša u 2020. godini isplaćeno 100.000 KM Udruženju za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca, na čijem čelu se nalazi lično načelnik opštine Fikret Abdić. Zbog ovog slučaja je Tužilaštvo USK protiv Abdića podiglo optužnicu za najteži oblik zloupotrebe službenog položaja, jer je izvlačio novac za udruženje u kojem je činio upravljačku strukturu.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u FBIH zabranjuje funkcionerima da budu u organima udruženja koja godišnje prime iz budžeta više od 10.000 KM, odnosno 50.000 KM ako je udruženje iz oblasti kulture i sporta.
Po podacima TI BiH, 41 funkcioner u FBiH je bio istovremeno u organima neprofitnih organizacija koje su se primale novac iz budžeta. U trećini slučajeva iznosi su prelazili zakonske limite, ali ovaj zakon se ne primjenjuje u FBIH od 2013. a ti se slučajevi nemaju kome prijaviti. TI BiH se već dugo zalaže da se pooštre zakonske odredbe u ovom segmentu, jer čak i oni grantovi koji ne prelaze zakonske limite često su pod kontrolom političkih stranaka koje smjenjuju svoje kadrove na čelu brojnih udruženja.
Treba pomenuti i primjer gdje se bivši načelnik Kaknja, sadašnji vijećnik i savjetnik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Aldin Šljivo nalazio na čelu Odbojkaškog kluba „Kakanj 78“ koji se finansirao iz općinskog budžeta, a u jednom periodu nalazio se u sukobu interesa. Nakon toga na mjesto predsjednika Upravnog odbora ovog kluba dolazi njegov stranački kolega i sadašnji načelnik Kaknja, Mirnes Bajtarević koji je i član Upravnog odbora Fudbalskog kluba „Rudar“ a ova dva kluba iz lokalnog budžeta dobijaju preko 150.000 KM godišnje.
Zanimljiv je i primjer vijećnika iz Velike Kladuše Aladina Ćerimovića koji je i savjetnik premijera USK, a nalazi se na čelu udruženja Konjički klub „Krajišnik“ iz Velike Kladuše koji se finansiralo sa opštinskog i kantonalnog nivoa.
Republika Srpska
Slično se dešava i u Republici Srpskoj gdje je, po podacima TI BiH, u ovom periodu podijeljeno 28,3 miliona KM. Broj onih koji se nalazi u sukobu interesa je manji, jer je zakonom dozvoljeno biti istovremeno funkcioner i čelnik više udruženja koja primaju do 100.000 KM godišnje što je znatno veći prag nego na drugim nivoima vlasti.
Ipak u nekim slučajevima je i to prekršeno, a ističemo primjer dva odbornika iz Prnjavora, Vlade Živkovića i Bogoljuba Saničanina, koji su tokom prošlog mandata bili na čelu opštinske Boračke organizacije koja je primala preko 130.000 KM godišnje iz budžeta opštine zbog čega će TI BiH uputiti prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa RS.
Tačne iznose donacija brojnim organizacijama nije bilo moguće utvrditi jer Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS krije podatke o finansiranju udruženja od javnog interesa. Zbog njihovog nepostupanja TI BIH je uputio zahtjev za pokretanje inspekcijskog nadzora, kao i tužbu Okružnom sudu u Banjaluci.
Problem je utoliko veći što su revizori utvrdili da su sredstva odobravana udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, poput BORS-a i Udruženja građana Veterani RS. Brojni su primjeri gdje su čelnici organizacija koje primaju novac iz budžeta politički aktivni, zbog čega TI BiH ukazuje da je potrebno smanjiti zakonski limit od 100.000 KM i pooštriti odredbe zakona o sukobu interesa na svim nivoima.
Ističemo primjer Slobodana Župljanina koji je bio kandidat za načelnika Kotor Varoši na prošlim izborima, savjetnik je predsjednice RS, dekan Fakulteta za bezbjednost i predsjednik organizacije Starješina VRS koja se finansira sa više nivoa.
Brčko distrikt
Vlada Brčko distrikta drugi je najveći donator neprofitnih organizacija u BiH nakon Vlade Kantona Sarajevo, a za dvije godine podijelila je preko 12 miliona KM. Najviše novca otišlo je za sport, a u Distriktu postoji 210 sportskih klubova, od čega 58 fudbalskih koji dobijaju iz budžeta 6,9 miliona KM godišnje.
Mnogi od njih nemaju ni internet stranicu, javno je dostupno malo podataka i za neke je teško utvrditi gdje se takmiče. Revizori u Brčkom su upozorili da je novac dijeljen bez Strategije razvoja sporta i kriterija za vrednovanje finansiranja. Isto je utvrđeno i u Kabinetu gradonačelnika koji podijeli preko milion KM godišnje bez javnog poziva i kriterija koji bi bili jednaki za sve, a efekti utrošenih sredstava se ne prate na sistematičan način.
Treba istaći da je Distrikt u proteklom periodu potresali skandali u vezi sa raspodjelom grantova a bivši zastupnik u skupštini Ćazim Dačaj osuđen je prošle godine na četiri godine zatvora zbog zloupotreba prilikom podjele grantova udruženjima. Da bi se spriječila korupcija u ovoj oblasti Distrikt je prošle godine izmijenio Zakon o udruženjima i fondacijama kao i Zakon o sukobu interesa koji još nije počeo primjenjivati jer komisija nije formirana.
TI BIH proteklih godina insistirao da se izradom strategija za borbu protiv korupcije izvrši analiza i unapredi transparentnost dodjele sredstava u cijeloj Bosni i Hercegovini. Neki nivoi vlasti strategijama su prepoznali korupcijske rizike u ovoj oblasti ali trenutno stanje pokazuje da je malo toga urađeno na poboljšanju.
Zato je ključni prioritet unapređenje i usaglašavanje zakona o sukobu interesa na svim nivoima kao i uvođenje transparentnih procedura i mjerljivih kriterija prilikom podjele grantova kako bi se spriječila korupcija i političke zloupotrebe dodijeljenih sredstava.
