Višegodišnjem čekanju na dokument bez kojeg se, naprimjer, ne može uvesti 5G mreža u BiH, došao je kraj. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, kako saznaje Fokus, konačno je sačinilo Okvirnu strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u BiH za period 2021-2025, koja je svojevrsna mapa puta za ispunjavanja ciljeva u Digitalnoj agendi EU.
Jedan od ciljeva te agende, ali i same BiH, kada je riječ o oblasti telekomunikacija, jeste uvođenje 5G mreže. Po pitanju 5G mreže BiH ne samo da je „crna rupa“ Evrope, nego i same regije. Treba podsjetiti da je naša država tek 2019., u martu, započela sa uvođenjem 4G mreže.
Tada su se telekom operateri obavezali razviti mobilnu širokopojasnu 5G mrežu, no nedostajala je strategija koja mora biti donesena na nivou države.
Treba naglasiti i da je privremeni cilj Evrope komisije još za 2020. godinu bila dostupnost 5G povezivosti kao potpune usluge na tržištu u najmanje jednom velikom gradu u svakoj državi članici nakon uvođenja na tržište 2018. godine.
Strateški cilj za sve one koji se žele priključiti Digitalnoj agendi, među kojima je i BiH, jeste kontinuirana pokrivenost svih urbanih područja i svih glavnih kopnenih putnih pravaca 5G tehnologijom.
Zanimljivo je da je, prema dokumentu, cilj da se do 2025. godine pokrije tek 30 posto stanovništva u BiH 5G mrežom.
U Strategiji koja se treba uskoro naći na sjednici Vijeća ministara BiH, 5G mreže će imati važnu ulogu u obezbjeđivanju dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s, tako da više neće postojati digitalni jaz u dostupnosti širokopojasnog pristupa između urbanih i ruralnih područja te razvijenih i manje razvijenih područja.
U BiH, kako se navodi u Strategiji, 57,3 % stanovništva ili oko 2,02 miliona živi u ruralnim područjima, dok 42,7 % stanovništva živi u urbanim područjima (1,51 mil. stanovnika).
“Ruralna područja pokrivaju uglavnom inkumbent operatori ili inkumbent uz jednog alternativnog operatora. Nadalje, u većim gradovima prisutno je do 6 operatora, te postoji snažna konkurencija između inkumbent operatora i alternativnih operatora. Stoga navedena područja možemo indikativno smatrati sivim ili crnim zonama“, kaže se u ovom dokumentu.
Da još nije potpuno implmenetirana ni 4G tehnologija, priznaje se i u ovom dokumentu.
“U BiH nakon što je Regulatorna agencija za komunikacije BiH telekom operatorima izdala dozvole za 4G/LTE u toku je pokrivanje teritorije BiH 4G/LTE signalom u skladu s propisanom dinamikom, te se uskoro i u BiH može očekivati usluga kućnog mobilnog širokopojasnog pristupa, što je značajno naročito za pristup širokopojasnosti u ruralnim područjima BiH“, kaže se u Strategiji.
U Strategiji iznesen je i osvrt na funkcionisanje i radi telekom operatera u Bosni i Hercegovini.
“Udio u vlasništvu BH Telecoma i HT Mostara ima vlada Federacije BiH, što kroz političku prizmu stvara prepreke i produžuje donošenje odluka o strateškim inicijativama, kao i inicijativama za ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu. S upitnom finansijskom i operativnom snagom, postoji rizik hoće li inkumbent operatori moći nastaviti ulagati s obzirom na trenutnu situaciju“, navodi se.
