Delta soj koronavirusa detektovan je u Republici Srpskoj, a detalji u vezi sa detektovanjem ovog soja biće objavljeni danas. Imajući u vidu epidemiološku sliku u Bosni i Hercegovini, broj zaraženih, ali i cijepljenih, postavlja se pitanje da li Krizni stožeri i vlade koje donose odluke slušaju stručnjake?
Delta soj koronavirusa svijetom se sve brže širi. Brojne zemlje uvele su ograničenja slobode kretanja, zatvaraju se škole, vrtići, zabranjuju se javna okupljanja. To je, kažu stručnjaci, uz obveznu imunizaciju, pouzdan način da se zaraza barem uspori. Oštrije mjere zaobišle su Bosnu i Hercegovinu i ovoga puta. Na snazi je odluka o ograničenju broja ljudi u zatvorenom prostoru na 50 i otvorenom na 100 uz obvezno nošenje maske.
BRANISLAV ZELJKOVIĆ, direktor Instituta za javno zdravstvo RS
“U ovom trenutku nama je najvažnije poštovanje tih mjera uz adekvatan i kontinuiran proces vakcinacije”.
O zabrani posjećivanja javnih događaja, trgovina, restorana i kafića bez potvrde o cijepljenju, prebolovanom virusu ili negativnom testu još se razmišlja. Takve mjere sigurno će biti uvedene, kažu nadležni, ali problem je u implementaciji.
MIA BLAŽEVIĆ, epidemilog Zavoda za javno zdravstvo FBiH
“Prvo se mora razraditi točno način na koji ćemo to implementirati da bi bilo provodljivo na terenu tako da će nam u budućnosti to sigurno biti jedna od opcija”.
Blažević smatra da bi oštrije mjere najprije trebale uvesti županije s lošom epidemiološkom slikom, poput Hercegovačko-neretvanske. Ali oštrije mjere, poput zabrana bez potvrde, mogle bi negativno utjecati na poduzeća, ugostitelje i hotelijere s obzirom na činjenicu da je procijepljenost u našoj zemlji i dalje ispod 20 posto.
MIA BLAŽEVIĆ, epidemilog Zavoda za javno zdravstvo FBiH
“Ne mogu uvijek svi biti zadovoljni ali pokušavamo naći ravnotežu kako bismo prvo sačuvali zdravlje ljudi a zatim i ekonomiju”.
Epidemiolozi stoga ponovno upućuju na važnost cijepljenja. Zavodi za javno zdravstvo pokrenuli su kampanju u kojoj vjerske vođe, sportaši, glazbenici i drugi uglednici pozivaju na masovno cijepljenje, ne bi li time privukli nezainteresirane građane, posebno mlade koji najčešće odbijaju imunizaciju.
BRANISLAV ZELJKOVIĆ, direktor Instituta za javno zdravstvo RS
“Bojimo se da u ovom trenutku građani mnogo lakše nađu razlog zašto da se ne vakcinišu nego da se vakcinišu i nažalost ti razlozi nisu zasnovani na činjenicama nego samo na pričama”.
HAJRUDIN HAVIĆ, direktor KB “Dr Irfan Ljubijankić”
“Nitko ne kaže da nakon vakcinacije neće netko oboljeti, ali daleko lakša klinička slika je kod onih koji su vakcinisani nego kod onih koji nisu vakcinisani”.
Kliničke slike iz dana u dan postaju sve gore kod pacijenata kojih je u bolnicama sve više. Mjere se mogu poštovati ili ne. Mogu se i pooštravati, ali rezultata, kažu nam sugovornici, neće biti bez masovne imunizacije o čijoj uspješnosti brojke za sada govore dovoljno.
