Federalno ministarstvo okoliša i turizma obavijestilo je privredene subjekte, ovlaštene nosioce izrade studija uticaja na okoliš, NVO i cjelokupnu javnost da je u proceduri donošenja novih podazkonskih propisa na osnovu Zakona o zaštiti okoliša koji je stupio na snagu 04. 03. 2021. godine i preporuka utvrđenih u Programu aproksimacije propisa Federacije BiH sa pravnom stečevinom EU u oblasti zaštite okoliša.
Novom Uredbom kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu će se znatno smanjiti broj i vrsta pogona i postrojenja za koje će se izdavati okolinska dozvola na području cijele Federaciji BiH, a u skladu sa Programom aproksimacije propisa Federacije BiH sa pravnom stečevinom EU u oblasti zaštite okoliša.
U Programu aproksimacije je konstatovano da se u Federaciji BiH izdaje više okolinskih dozvola nego što je to prosjek u zemljama EU, jer su se zbog neusaglađenosti propisa sa zakonodavstom EU, okolinske dozvole izdavale za sve projekte, za nova neizgrađena i postojeća postrojenja, kao i za pogone i postrojenja i objekte u kojima se skladište opasne supstance.
“S obzirom da procedure koje su bile uređene Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu nisu bile jasno razgraničene, isto je dovelo do većeg, a nepotrebnog finansijskog i drugog opterećenja investitora/operatera”, navode iz ministarstva.
Naime, okolinske dozvole su se izdavale više puta istom investitoru/operatoru zbog roka važenja od 5 godina, iako projekti nisu bili realizirani, niti je njihova realizacija započeta. Također, okolinske dozvole su se izdavale za projekte (npr. infrastrukturni projekti, vjetroelektrane, kamenolomi, hidroelektrane, trgovački centri i dr.), a koji su predmetom procjene uticaja na okoliš u ranoj fazi pribavljanja neophodne dokumentacije, prije nego što se počne sa njihovom izgradnjom. Prema Direktivi o industrijskim emisijama za iste nije potrebeno izdavati okolinsku dozvolu i praksa je pokazala da dosadašnja rješenja nisu imala stvarnu korist za zaštitu okoliša, a suvišan su trošak za investiture/operatere.
“Prema novim uredbama, za pogone i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola, nadležni organ će pri izdavanju drugih potrebnih dozvola (vodni akti, urbanistička saglasnost, građevinska dozvola i dr.) utvrditi da li su ispunjeni zahtjevi zaštite okoliša, te propisivati opće uslove zaštite okoliše u skladu sa Zakonom”, pojašnjeno je.
Određeni projekti, npr. hidroelektrane, će prolaziti obaveznu procjenu uticaja na okoliš i to u obje faze (prethodna procjena i studija uticaja na okoliš), što je strožije od Direktive EU, ali se za njih neće izdavati okolišna dozvola, već će opće obaveze zaštite okoliša biti definisane drugim propisima – vodnim aktom, kojim će se između ostalog odrediti ekološki prihvatljiv protok, a koji je najvažniji segment zaštite okoliša kad su u pitanju hidroelektrane.
To znači da će dozvole koje su ranije prethodile okolišnoj dozvoli (vodna dozvola, dozvola za upravljanje otpadom i dr.) biti vidljivije, odnosno njima će biti preuzeti kapacitet i odgovornost pravnih instituta u polju zaštite okoliša.
“Cilj je da sve institucije u svojim segmentima preuzimaju odgovornost za dozvole koje izdaju, čime će se pojednostaviti i ubrzati upravni postupci, a pojačati inspekcijski nadzor posebno kad su u pitanju najveći zagađivači u Federaciji BiH”, istakli su iz Federalno ministarstva okoliša i turizma.
Akta.ba
