Na berzama širom svijeta prisutno je rekordno povećanje cijena uljarica i žitarica, a prema prognozama rast se nastavlja. To će evidentno dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica i u BiH, koja za ovakve prilike nema adekvatne robne rezreve.
Uljarice i žitarice predstavljaju tržišna dobra koja su izuzetno osjetljiva na globalne događaje te je u vremenu pandemije koronavirusa, narušenih ekonomskih prilika, smanjenja svjetskih zaliha i velike potražnje došlo do kontinuiranog rasta njihovih cijena.
Među najzastupljenijim žitaricama je svakako pšenica, a prema ekonomskim pokazateljima tona ove ratarske kulture danas košta između 236 i 275 eura i pretpostavke su da se na takvim iznosima neće stati. Prema upozorenjima stručnjaka iz oblasti ekonomije i trgovine, ovakva povećanja odrazit će se i na bh. tržište.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Klix.ba kaže da su se shodno pandemiji koronavirusa, Kina, ali i neke druge zemlje, odlučile za povećanje vlastite zalihe i to prije svega žitarica za ljudsku prehranu.
“Poput povećanog ulaganja u zdravstvo, ovo je očekivano ponašanje, razumijevajući da smo prošle godine imali neplanirane, vještačke nestašice uslijed zatvaranja granica. Određene zemlje poput Argentine i Rusije ciljano ograničavaju vlastiti izvoz, što je dodatni uzrok povećanju cijena. Ne smijemo zanemariti ni opće povećanje transportnih troškova, brodskog prijevoza posebno, što neminovno vodi rastu cijena. Vremenski uslovi također nisu ohrabrujući, iako moderna poljoprivreda razvojem tehnologija sve manje zavisi od navedenih. Sve u svemu, na globalnom nivou imamo jedan splet negativnih faktora koji u kombinaciji utječu na rekordno visoke cijene uljarica i žitarica. Tržište kroz berze samo reaguje na te faktore/fenomene”, kaže nam Čavalić.
Bosna i Hercegovina je mala i otvorena, od uvoza zavisna ekonomija, što, prema Čavalićevim riječima, podrazumijeva da globalni rast cijena uvijek nosi određene efekte na domaće tržište.
“Vjerovatno da će se to odraziti na povećanje cijena osnovnih životnih namjernica, prije svega na bazi datih dobara. U perspektivi, ovo narušava ionako nizak životni standard naših građana. Očekivani rast od 2,8 posto za ovu godinu ne nudi potencijal kompenzacije, niti optimizma”, upozorava Čavalić.
Nerazvijen sistem robnih rezervi
Mehanizmi kojim bi se negativan trend mogao spriječiti ili eventualno ublažiti leži u sistemu robnih rezervi koji u našoj zemlji nije razvijen.
“Ovaj sistem nije integrisan, nema strateške odrednice djelovanja i nerijetko je podložan raznim aferama (u vezi nabavki prije svega). Mislim da je domaća politika i na određeni način odustala od sistema robnih rezervi. Razumijevajući da su politike ograničavanja cijena apsolutno pogrešne, a čemu smo nedavno svjedočili u Federaciji Bosne i Hercegovine, jedino što nam ostaje u kratkom roku jesu robne rezerve. Dugoročno, moramo unaprijediti poslovni ambijent odnosno stvoriti pretpostavke za razvoj naših kompanija i osnaživanje privrede”, smatra Čavalić.
Poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica nevoljno dočekuju u Klubu potrošača Tuzlanskog kantona, iz kojeg poručuju da je ovakav trend teško prihvatljiv bh. potrošačima koji u aktuelnom vremenu imaju izuzetno niska ili neredovna mjesečna primanja.
“Mi smo u martu, aprilu i maju, shodno poznatoj praksi pražnjenja silosa za doček novih količina, očekivali pad cijena žitarica i uljarica na berzama, ali njih i dalje drže zemlje od kojih mi uvozno zavisimo jer nismo proizvođači, već dnevno uvozimo šleper po šleper, naprimjer pšenice. Strateške robe nemamo na robnim rezervama i to je problem za kojim nadležni ne mare”, kaže nam predsjednica Kluba potrošača TK Gordana Bulić, koja trenutnu situaciju ocjenjuje izrazito teškom.
Nesrazmjerne cijene
Aktuelne cijene osnovnih životnih namirnica Bulić ocjenjuje nesrazmjernim u odnosu na mjesečna primanja bh. građana, međutim, njih nameće i tržišni položaj naše zemlje koji nije povoljan.
“Informacije iz drugih zemalja nama pokazuju da su neki prehrambeni proizvodi, naprimjer u Njemačkoj, gdje ljudi zarađuju mnogo više, znatno jeftinije nego kod nas koji živimo sa 600, 700 ili 800 maraka mjesečno. Ali, moramo biti svjesni da smo malo tržište, da uvozimo neznatne količine te da upravo na osnovu toga snabdjevači i formiraju cijene. One ne mogu biti iste za zemlju koja nabavlja robu za 100 i za onu koja kupuje za tri miliona ljudi”, pojašnjava Bulić.
Kontinuirano povećanje cijena namirnica u Bosni i Hercegovini bilježilo se u proteklim mjesecima, a zbog narušenih ekonomskih prilika usljed pandemije koronavirusa, u našoj zemlji je ponovo pokrenut poljoprivredni trend obrađivanja zemlje i sadnje voća, povrća te određenih žitarica.
“Ljudi su se tome posvetili iz nužde, kako bi sebi obezbijedili dio hrane. Možda ta nužda bude imala i jedan pozitivan efekt na budućnost, kako bi se ljudi vratili svojim korijenima i tradiciji. Šteta je da naše njive ostanu neuzorane ili nepokošene te da nemamo domaće namirnice”, smatra Bulić.
Za razliku od osnovnih životnih namirnica, na bh. tržištu i dalje je evidentan pad cijena proizvoda koji se danas nalaze u drugom planu, poput odjeće, obuće, namještaja, kućanskih aparata i slično.
