Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, cijene pojedinih namirnica proteklih mjeseci su povećane, tvrde u udruženjima potrošača.
Građani Bosne i Hercegovine plaćaju brašno i ulje 10 posto više nego nekoliko mjeseci ranije. Poskupljenjima nije kraj, pa je početkom sljedeće godine moguće još jedno poskupljenje brašna.
Građani Bosne i Hercegovine, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom, nisu pošteđeni poskupljenja namirnica. Cijene brašna i ulja su krajem novembra povećane za deset posto, a u udruženjima potrošača kažu da imaju brojne primjedbe.
“Sad imamo najviše posla, kako je krenuo ovaj proces sa koronom i događajima, ograničenjima, uglavnom veliki broj potrošača se žali i ne samo što se žale, nego i traže određene savjete. Međutim, to nije sve. Mlinari su za početak sljedeće godine pripremili novo poskupljenje brašna”, kazao je za BHRT Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono”, Bijeljina.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina, kaže da nas poslije Nove godine očekuje još jedan talas poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga.
Od 20-30 posto domaće pšenice učestvuje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi. Razlog poskpuljenja je povećanje cijena u susjednoj Srbiji, odakle mlinari uvoze velike količine brašna. I dok mlinari podižu cijene, pekari su jasni – nema poskupljenja pekarskih proizvoda.
“U ovakvoj situaciji ne treba povećavati cijenu pekarskih proizvoda. Tako da što se tiče pekarskih proizvoda u narednom period neće doći do poskupljenja. Znamo da je budžet građana skroman i svako poskupljenje utiče na njih”, ističe Pelemiš.
Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za oktobar 2020. godine koštala je 1.951 KM. Porodice u Republici Srpskoj najviše novca su trošile za nabavku hrane – 727,9 KM, za stanovanje i komunalne usluge – 591,5 KM te za tekuće održavanje domaćinstva – 105,4 KM podaci su saveza sindikata.
A kako će građani podnijeti novi udar na kućni budžet? Borci za zaštitu prava potrošača ocjenjuju da je u pitanju novi udar na novčanike bh. građana. Nadaju se da će novi zakon o zaštiti potrošača donijeti bolju zaštitu građanima. Institucije bi, ističu, trebalo da reaguju.
“Novi zakon će donijeti dosta stvari koje će ići u korist potrošača. Na neki način, ovo doosadašnje iskustvo primijeniti u praksi, uskladiti to da bi se taj zakon poboljšao”, navodi Vasilić.
Mala ili tzv. “tiha poskupljenja” od 10 do 20 feninga po artiklu teško je pratiti i ranije su bila gotovo neprimjetna.
Međutim, u doba korone itekako se osjete, posebno kod onih koji imaju prosječne ili minimalne prihode. Za njih čak i malo poskupljenje znači odricanje od pojedinih proizvoda.
