U BiH predstavljena prva mobilna aplikacija za prijavu nasilja

Za prijavu nasilja, ova višejezična i besplatna aplikacija: SetajSlobodno.com; za android korisnike na Google play storeu, dostupna je od danas anonimno žrtvama i svjedocima nasilja.

Nasilje, bilo da je fizičko, psihičko, seksualno, verbalno, može se prijaviti i retroaktivno, rečeno je na pres-konferenciji Fondacije Heinrich Boll Stiftung iz koje je saopćeno da je aplikacija urađena u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama koje su kreirale originalnu aplikaciju #walkfreely u namjeri da omoguće žrtvama sigurnije prijavljivanje nasilja koje doživljavaju ili mu svjedoče te alarmiranje u okruženje u kojem se nasilje češće dešava.

Svi učesnici današnje press konferencije naglasili su da je tokom pandemije koronavirusa, zbog izolovanosti, značajno povećan broj slučajeva nasilja.

Marion Kraske, direktorica njemačke fondacije Heinrich Boell, rekla je da se aplikacija bavi nasiljem nad ženama i djevojčicama kao bitnom a zanemarenom temom u bosanskohercegovačkom društvu. Problem treba učiniti vidljivijim, dodala je ona, te otvorenom diskusijom doprinijeti rješavanju.

“Oko 50 posto žena u BiH je doživjelo neki vid nasilja, pojave koja ne može biti prihvatljiva nikad. Prava žena su ljudska prava”, kazala je Kraske naglasivši da je došlo vrijeme za otvorenu diskusiju o tome kako doći do ravnopravnosti spolova u BiH.

Po riječima Marion Kraske, aplikacija omogućava lakše praćenje prijavljenih slučajeva nasilja, kao i izvještavanje, a sve u cilju kreiranja što efikasnijih preventivnih mjera. Drugi osnovni cilj je ponuditi ženama platformu za pomoć u slučaju opasnosti.

Sabiha Husić, direktorica Udruženja MEDICA iz Zenice uz čiju je suradnju platforma sačinjena, navela je da aplikacija znači i olakšicu medijima u praćenju problematike nasilja, a posebno je značajna za žrtve jer njima često treba hrabrosti i odvažnosti da prijave nasilje budući da nisu sigurne hoće li dobiti zaštitu i kakva će ona biti, hoće li doživjeti dodatnu nelagodu zbog dominantno partijarhalnih odnosa u društvu.

Prijavom, žrtva automatski dobija sigurnost, ustvrdila je Husić, jer može vidjeti koje su joj sigurne kuće na raspolaganju u BiH.

Aplikacija je bitna i zato što pokazuje institucijama da treba primijeniti u praksi deklarativna načela o nultoj toleranciji nasilja, odnosno implementirati obaveze preuzete ratificiranjem odgovarajuće međunarodne konvencije.

U oba bosanskohercegovačka entiteta, rekla je Sabiha Husić, zakonske i druge norme su izričito za kažnjavanje nasilnika, čak i za sankcionisanje svjedoka koji nasilje ne prijavljuju, ali „nije mi poznato”, dodala je, “da je ikad iko odgovarao zbog neprijavljivanja”.

Prema istraživanjima, samo 5,5 posto žrtava se odlučuje tražiti zaštitu od institucija, rekla je Husić. Patrijarhalni odnos je vidljiv i u samim institucijama gdje pojedinci daju sebi za pravo odlučivati šta bi bilo najbolje, bez mogućnosti da o tome izbor napravi žrtva.

Husić je najavila nastavak suradnje sa sigurnim kućama i naglasila da se država Bosna i Hercegovine nije pobrinula za finansijsku sigurnost tih utočišta.

“Predstavljenom aplikacijom problem nasilja želimo učiniti vidljivim kako bismo svi zajedno radili protiv toga, na prevenciji”, riječi su Sabihe Husić.

Ana Radičević, programska direktorica National Democratic Instituta (NDI) najavila je za decembar objavu studije s rezultatima regionalnog istraživanja o nasilju nad ženama u javnom prostoru, posebno u politici, kao globalnom fenomenu.

“Svjedočimo brutalizaciji u javnom prostoru u načinu izražavanja, gdje žene daleko više od muškaraca bivaju predmet uvreda, poniženja, pežorativnih izraza”, kazala je Radičević.

Prema dosadašnjim rezultatima najavljenog istraživanja, oko 70 posto ispitanika smatra da je nasilje nad ženama u politici – fizičko, seksualno, psihološko ili ekonomsko – široko rasprostranjeno, a u našoj regiji psihološko kao daleko najrasprostranjenije.

Patrijarhat se u politici ispoljava sistematski, nerijetko nenamjerno, a zadnji korak može biti da žena napušta političku poziciju i ostaje bez mogućnosti da učestvuje u donošenju odluka.

Učesnici istraživanja, dodala je Radičević, smatraju da se žene uglavnom sasvim same nose s ovim problemom.

Njime se najmanje bavi sistem iako ima na raspolaganju zakonske i druge poluge, a najviše se bave međunarodne i nevladine organizacije, zaključila je Radičević.