Usvojen je, konačno, novi Zakon o zaštiti na radu Federacije BiH. Nadležni kažu da je usklađen sa direktivama Vijeća Evrope, pa je tako uvedena instituacija procjene rizika i mogućnost da radnik odbije rad ukoliko ocijeni da mu prijeti opasnost po život i zdravlje.
U Sindikatu napominju da nisu usvojene neke od njihovih primjedbi, ali da generalno imamo dobar Zakon koji će teško biti provodiv. Treba naime ojačati kapacitete inspektorata kako bi se dugo čekani propisi mogli poštovati.
“Na snazi je 30 godina bio Zakon iz prošlog sistema, a 12 godina se radilo na donošenju novog Zakona o zaštiti na radu, a to ne treba da čudi”, smatraju u Sindikatu metalaca ZDK, gdje imaju običaj reći da se po skraćenoj proceduri donose samo zakoni koji su na štetu radnika.
Novim aktom uveden je institut procjene rizika – proces koji treba da identificira rizike i opasnosti na radnom mjestu, da ih prati i rezultira ulaganjem u zamjenu opasnog za bezopasno ili manje opasno. Riječ je o uslađivanju domaćih propisa sa direktivom Vijeća Evrope 89/391.
“To je bila ključna primjedba Sindikata da procjenu rizika kod poslodavaca koji se bave opasnim djelatnostima ne može raditi sam poslodavac, već ovlaštena, nezavisna organizacija za zaštitu na radu koja ima neophodne stručne i tehničke resurse. To bi sigurno bilo urađeno objektivnije, nego kada sam poslodavac radi procjenu, a uvijek mu je prioritet finansijski interes”, kazao je Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK, koji je bio na čelu Komisije za praćenje propisa i javnih rasprava Saveza samostalnih sindikata BiH u vrijeme izrade nacrta ovog Zakona.
Zahtjev Sindikata je bio, ali nije usvojen, i da se poslodavcu nametne obaveza zapošljavanja dovoljnog broja izvršilaca, jer radnik koji često radi prekovremeno zbog iscrpljenosti ima veću mogućnost povrede na radu. Nisu zadovoljni i neusvajanjem njihovog prijedloga koji se tiče reguliranja noćnog režima rada, što je bilo uređeno dosadašnjim aktom. Važna primjedba su i kaznene odredbe. Sada jesu izražene u važećoj valuti (u još aktuelnom Zakonu su u jugoslovenskim dinarima), ali su sindikalci tražili da kazna od 15.000 KM ne može važiti i za poslodavca koji ima pet radnika i za onog koji ima 500 radnika. Kaznene odredbe upravo upućuju na to da je novi Zakon o zaštiti na radu teško provodiv.
“Nama treba daleko veći inspekcijski angažman. Uloga inspekcija u implementaciji Zakona o zaštiti na radu je nemjerljiva. Problem je što u inspekcijama nema dovoljno kadra, konkretno, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ZDK – Inspektorat rada nema po sistematizaciji radnih mjesta dovoljan broj inspekora. Donedavno smo imali samo jednog inspektora zaštite na radu u Kantonu koji je industrijski, koji ima više od 80.000 zaposlenih uglavnom u realnom sektoru i industriji i to je apsurdno. Inspekcije trebaju ljudske i tehničke kapacitete da osiguraju provođenje Zakona o zaštiti na radu koji bi na snagu trebao stupiti uskoro”, dodaje Mujkanović.
Inspekcije su važne i kod obaveze poslodavaca da u roku od godinu dana donesu podzakonske akte. Važno je istaći da su u Savezu samostalnih sindikata izvojevali odredbu kojom je radniku omogućeno da odbije radni zadatak ukoliko ocijeni da postoji opasnost po njegovo zdravlje i život jer nisu provedene mjere zaštite na radu.
Novinu predstavlja i to što će biti osnovano Vijeće za zaštitu na radu koje će činiti predstavnici Vlade, udruženja poslodavaca, sindikata i stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Alma Huskić
